U roku od 60 dana Hrvatska bi trebala dobiti prvu nacionalnu strategiju razvoja umjetne inteligencije (AI).
Politički je to dokument koji je nužno donijeti želi li Vlada privatnim i javnim tvrtkama i državnoj upravi otvoriti put do više od 2,5 milijardi eura subvencija namijenjenih isključivo poticanju primjene AI-a, piše Poslovni dnevnik.
Uz razvoj superračunala (2,7 mlrd. eura), upravo su subvencije za AI najobilniji novi izvor "besplatnih" sredstava za visokotehnološki razvoj u EU do 2027.
Vlado Rendulić, član Uprave APIS IT-ja i član radne skupine za izradu strategije plan Vlade otkrio je u srijedu na HUP-ovu predstavljanju dokumenta Potencijal umjetne inteligencije za Hrvatsku.
VEZANA VIJEST
U uvodu HUP-ova AI dokumenta Boris Drilo, član Uprave HT-a za tehniku i predsjednik udruženja HUP-ICT-a navodi da je digitalna ekonomija još prije tri godine činila 5% hrvatskog BDP-a (težila 18 mlrd. kuna), a da bi do 2025. po procjeni McKinseyja mogla narasti na 16% BDP-a (80 mlrd. kuna). No, to ovisi o rastu produktivnosti, tj. o AI-ju.
"Naprednim digitalnim tehnologijama bit će moguće automatizirati do 52% svih radnih sati u Hrvatskoj", navodi Drilo. Poslodavci su uvjereni da je to jedan od primjera zašto se s AI strategijom kaska.
Milan Račić, suosnivač i direktor razvoja hrvatskog robotičkog startupa Gideon Brothersa kaže da kod AI-ja postoje i teme koje političari ne vole. "Moramo biti iskreni i reći građanima da zbog AI-ja nekih radnih mjesta više neće biti, treba ih na to pripremiti, ponuditi im novu perspektivu, a ne šutjeti o tome! Mislim da je razvoj AI-ja veći i od nove generacije komunikacija, jer ulazi u sve operacije i sve procese", zaključuje Račić, piše Poslovni dnevnik.
