Predsjednik Hrvatske udruge radničkih sindikata (HURS) Ozren Matijašević Vladinu najavu o privatizaciji HEP-a po modelu inicijalne javne ponude (IPO) radi otkupa vlasničkog udjela MOL-a u INA-i, ocijenio je u subotu ishitrenom i neprihvatljivom, rekavši kako ne želi da se u HEP ponove pogreške koje su se dogodile u INA-i.
U HURS-u priroritetnim nacionalnim interesom smatraju postizanje energetske učinkovitosti i standarda u kojem bi građanima i poduzetnicima u Hrvatskoj osnovni energenti bili dostupni kako bi se omogućio dostojanstven život i primjereni uvjeti za gospodarsku aktivnost. Zato je potrebno raspraviti modalitete i postići širi koncenzus o načinu provedbe, kazao je Matijašević na konferencioji za novinare.
Ustvrdio je da je aktualna Vlada nastavila s 'neodgovornom politikom' ne rukovodeći se načelom je li donesene odluke moguće provesti te kolika je njihova cijena.
Najave premijera Andreja Plenković s tim u vezi HURS i sindikati u INA-i i HEP-u drže ishitrenim, neprovedivim i štetnim.
Ishitrenost takve odluke pokazuje nesuglasje u vladajućoj koaliciji i u samom HDZ-u, tvrdi Matijašević. Kaže da je HURS zatražio sastanak s ministrom energetike Slavenom Dobroviću još 21. studenome, ali bez odgovora. U međuvremenu vezano za razgovore o INA-i i HEP-u u ime Vlade istupala je potpredsjednica Vlade i ministrica gospodarstva Martina Dalić u čijem se resoru te tvrtke ne nalaze, dodao je. Odluka je štetna, tvrdi Matijašević, jer će se privatizacija provesti na hrvatski način u HEP-u koji treba biti regionalni lider i jamac energetske neovisnosti.
Smatra da odgovornost za događanja u INA-i snose Račanova i Sanaderova Vlada, sa 'sramnim izdajničkim ugovor' iz 2009., pravosuđe s odlukom Ustavnog suda, DORH koje nije zatražilo raskid ugovora zasnovanog na 'koruptivnim aktivnostima' unatoč prvostupanjskoj presudi. Na to se nadovezala i arbitraža u Ženevi u kojoj je jedan hrvatski predstavnik glasovao protiv, a tri se nisu odazvala, kaže Matijašević. Dodao je da se i danas odluke u INA-i donose protuzakonito, a takva praksu je za Milanovićeve Vlade podržavao predsjednik Nadzornog odbora INA-e Siniša Petrović.
Matijašević je podržao SDP-ovu interpelaciju u Saboru da se otvori rasprava o energetskoj neovisnosti i stanju u INA-i. Smatra da je zbog nastale štete u INA-i svih ovih godina neprovođenjem obaveza iz ugovora umanjiti prodajnu cijenu MOL-ovog udjela. Ne uspijemo li u tome treba osnovati državnu tvrtku koja će upravljati proriodnim bogatstvima Hrvatske i, kako kaže, oduzeti sisačku i riječku rafineriju jer nisu ispunjene ugovorne obaveze.
Predsjednik Sindikata INAŠ-a, jednog od triju reprezentativnih u INA-i Zdenko Mučnjak izrazio je podršku sindikatima u HEP-u u suprotstavljanju Vladinoj namjeri da kroz privatizaciju HEP-a osigura sredstva za otkup MOL-ovog udjela u INI. Vlada nije sagledala sve aspekte takve odluke pogotovo štetne vezano uz nacionalne i interese građana, rekao je.
INA danas nije ono što je bila prije 13 godina i čudi najave MOL-a koji traži povrat uloženih sredstava u kupnju INA-e, jer to bi bilo kao da nakon 13 godina korištenja auta pri prodaji za njega tražite koliko ste ga ranije platili, a da u međuvremenu njega niste ulagali. INA je još uvijek dobra kompanija i ma potencijala, iako tijekom godina nije ulagano u istraživanje proizvodnju, preradu, maloprodajnu mrežu, upozorio je Mučnjak.
Odgovarajući na novinarski upit Mučnjak je rekao kako nije upitno da treba vratiti vlasništvo nad INA-om, da li na način otkupa dionica MOL-a u INI ili na neki drugi način o tome bi trebalo postići konesnzus. Sam otkup dionica nije jedini način na koji se mogu zaštititi interesi građana, ustvrdio je Mučnjak, dodavši kako nije najbitnije vlasništvo, nego upravljanje kompanijom, a ono je loše.
