Iz Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO) u četvrtak su poručili da čvrsto stoje iza izračuna proračunskog troška od 45 milijardi kuna do 2040. godine ako prođu referendumski prijedlozi o vraćanju dobne granice za odlazak u punu mirovinu na 65 godina i smanjenju penalizacije za prijevremeno umirovljenje.
Izračun koji govori o 45 milijardi kuna negativnog neto efekta na državni proračun temelji se na izvještaju o starenju (aging report) na razini Europske unije koji daje dugoročne projekcije temeljene na demografskim i financijskim kretanjima i kretanjima mirovinskih sustava, objasnio je ravnatelj HZMO-a Josip Alardović na konferenciji za novinare, sazvanoj kako bi se otklonile nedoumice vezane uz izračun troška referendumskih prijedloga.
Kao tri glavna makroekonomska efekta uzete su: stopa rasta plaća, stopa rasta cijena i stopa usklađivanja mirovina
VEZANI ČLANAK
U HZMO-u pojašnjavaju da će 45 milijardi kuna iznositi negativni neto fiskalni efekt na državni proračun u razdoblju do 2040. godine ako se poništi mirovinska reforma.
Od toga 29,5 milijardi kuna iznosi povećanje rashoda za mirovine zbog povećanja broja umirovljenika, a istodobno zbog ranijeg odlaska u mirovinu i manjeg broja zaposlenih, smanjili bi se proračunski prihodi od doprinosa i poreza za 15,5 milijardi kuna.
Kao tri glavna makroekonomska efekta uzete su: stopa rasta plaća, stopa rasta cijena i stopa usklađivanja mirovina, projicirane na temelju podataka u Izvještaju o starenju.
"HZMO ne može raditi projekcije na temelju mjera za koje ne znamo hoće li se provesti"
Posebno je istaknut utjecaj negativnih demografskih projekcija. Naime, na temelju Izvještaja o starenju (aging report), radno aktivnog stanovništva (u dobi od 15 do 64 godine) 2040. godine bit će 400.000 manje, a broj stanovnika starijih od 65 godina povećat će se za 200.000. Godine 2070. godine udio starijeg stanovništva u Hrvatskoj iznosit će 31,2 posto.
"To su sve trendovi koji utječu na makroekonomske projekcije i projekcije održivosti mirovinskog sustava i mora ih se uzeti u obzir kada se govori o referendumskoj inicijativi i mirovinskim reformama", poručio je ravnatelj HZMO-a.
Složio se da bi eventualni uvoz radne snage povećao broj osiguranika, poboljšao održivost i prihode mirovinskog sustava, no HZMO, kaže, nije uzeo u obzir takve mjere u prikazanim projekcijama.
"HZMO ne može raditi projekcije na temelju mjera za koje ne znamo hoće li se provesti i za koje nismo nadležni", objasnio je Alardović.
