Blamaža i skandal s vraćanjem 5 milijardi kuna Europskoj uniji zbog zastoja u obnovi danas je podgrijan napisima oko obnove stana predstojnika Ureda premijera Zvonimira Frke Petešića.
Naime, Frka Petešić živi u državnom stanu u zgradi koja je također stradala u potresu ali su i stan i zgrada obnovljeni relativno brzo, tj. najbrže u Zagrebu pa je tjednik Nacional sugerirao da je obnova napravljena mimo redovne procedure kako bi se pogodovalo Frki Petešiću. Na tu sugestiju odmah je reagirala oporba koja je taj slučaj iskoristila za žestoku paljbu po Vladi koja eto obnavlja stanove i zgrade mimo procedure.
Međutim iz Vlade tvrde da su i zgrada i državni stan u kojem živi Frka Petešić obnovljen po principu samoobnove, drugim riječima stanari i vlasnici sami su organizirali i obnovili i stanove i zgradu a tvrtka državne nekretnine koja je vlasnik stana u kojem živi Frka Petešić samo je pratila taj proces. To je rekao i Frka Petešić i ministar Darko Horvat ali i vlasnica stana koja je u ime stanara pokrenula proces samoobnove.
Inače, zanimljivo je da je doista riječ o zgradi koja je u Zagrebu prva i jedina zgrada konstrukciji obnovljena pa smo je dosad mi mediji pa i tjednik Nacional isticali kao svijetli primjer obnove tj. samoobnove i stanara koji su se uspjeli oko toga suglasiti. Sve dok se eto nije otkrilo da je jedan od stanara i Frka Petešić, koji napominjemo, nije vlasnik nego živi u državnom stanu kao državni dužnosnik.
Jedna od onih koja je jutros u Saboru žestoko reagirala na ovu priču je i gošća RTL Direkta i zastupnica stranke Možemo! Ivana Kekin koja je rekla da se obnova provodi mimo prioriteta u korist državnog dužnosnika.
Kekin je komentirala informacije koje su se o obnovi zgrade u kojoj živi Frka Petešić pojavile tijekom dana.
"Ja sam se pitala kojim prioritetima se vode kada obnavljaju. Ostaje nakon našeg mini skandala dvije stvari koje vrijedi istaknuti. Prvo je da je jedini primjer dobre prakse u samoobnovi uključivao visokopozicioniranog HDZ-ovca, a drugi je da su se svi koji su se na to osvrtali više uzrujavali oko pitanja oporbe i medija nego činjenice d aje toliko malo zgrada u Zagrebu obnovljeno da sve suvlasnike i podstanare znamo po imenu", kazala je.
Na konstataciju nije li ta zgrada primjer kako bi trebalo raditi s obzirom da su se zapravo stanari sami dogovorili oko obnove, Kekin je kazala da primjer pokazuje koliko je Vlada impotentna u obnovi ako su se stanari morali sami organizirati i financirati.
"Suvlasnica je rekla da ne očekuju refundaciju za sve što su odradili. To pokazuje da je država nesposobna u obnovi", kazala je.
"Poanta je da je gospođa izjavila da su dobili na koncu zelenu naljepnicu da niti neće dobiti refundaciju sredstava. Isticali smo kada je u pitanju samoobnova da se omoguće beskamatni krediti koje bi država i grad vraćali. da dignete kredit kakav su suvlasnici zgrade srećom uspjeli dići, suvlasnici zgrade moraju imati ozbiljne novce, a znamo da to nije često slučaj", dodala je Kekin.
Kazala je i da je problem u tome da država ni na koji način nije sudjelovala.
"Ta gospođa je sama izjavljivala da su ona i njen suprug uložili vrijeme, ali morate biti upućeni u temu. Taj model obnove nije nešto što je primjenjivo i na taj način se ne može obnavljati grad", kazala je.
Osvrnula se i na kritike koje trpi Vlada zbog fijaska s obnovom te prozivke ministrice kulture koja je kazala kako Možemo ništa nije napravio po pitanju obnove.
"To nije točno. Kad dođe do obnove Zagreba imamo ono što je obnova privatnih zgrada i obnovu javnih zgrada. Obnova privatnih zgrada ovisi o tri točke, ministarstvo, Fond i Grad. Grad je učinio i više nego što je u njegovoj nadležnosti. Pokrenuli smo mobilne timove koji su građanima s crvenim i narančastim naljepnicama išli od vrata do vrata. Mislim da građani ne znaju da Fond solidarnosti služi samo za javne zgrade. Prijave idu na Ministarstvo i mi smo im posudili ljude iz Grada da im pomognu u obradi, što je bilo usko grlo jedno vrijeme. Kada Ministarstvo pusti prijave one padnu na Fond. U Fondu polovicu čini HDZ i njihova ministarstva. Za svaku odluku koja se od nosi, 5 od 10 čine država i ministarstva. Fond mora provesti dva koraka - javnu nabavu za izradu projektne dokumentacije i javnu nabavu za izvođače. Ta je spar bila spore, ali su nivelacije Zakona to izmijenile. 3000 ih je na Fondu i rečeno je da bi se krajem veljače i početkom ožujka trebalo krenuti u samoobnovu", kazala je Kekin.
"Što se tiče javnih zgrada, Grad Zagreb je kad smo došli na vlast imao ugovorenih 130 milijuna, sada ih ima 720 milijuna. Prijavljenih je bilo 400 milijuna, trenutno je prijavljeno milijarda i 800 milijuna. Najbolji primjer gdje to možete vidjeti su odgojno-obrazovne ustanove koje su nam bile prioritet gdje je od 175 koje su bile oštećene u potresu, 162 su već obnovljene, 13 je išlo u cjelovitu obnovu, jedna se u utorak otvara. To su škole koje nisu prošle konstrukcijsku obnovu, nego cjelovitu. Još će ih 9 biti obnovljeno 2022., konstrukcijska obnova bit će u potpunosti pokrivena iz Fonda solidarnosti i još 3 u 2023. Grad Zagreb je četiri puta uvećao iznose iz Fonda solidarnosti. Voljeli bi da ministarstva slijede naš svijetli primjer otkad smo došli na vlast jer je činjenica da je rok za Fond solidarnosti izuzetno kratak", kazala je Kekin.
Komentirala je i tu činjenicu da je rok kratak i je li ministar Horvat doista za to kriv.
"Proces je kompliciran i time je nejasnija njihova ležernost, Vlade, Horvatovog ministarstva ali i Ministarstva kulture i Ministarstva znanosti. Ja vjerujem da su shvatili da im gori pod petama", kazala je Kekin.
Na pitanje hoće li tražiti opoziv ministra Horvata, Kekin je kazala da će tu inicijativu podržati.
"Dvije godine od potresa da slušamo vijesti s Hine kako se počinju rušiti prve kuće u Krapinsko-zagorskoj županiji svjedoče da je neuspjela obnova i on kao prvo lice ministarstva mora podnijeti odgovornost", kazao je.
Na pitanje hoće li građani od toga profitirati, Kekin je kazala da se nada da hoće.
"Smjena bi poslala poruku da i sam premijer konačno prihvaća određenu odgovornost za to što se zbiva jer slušamo kako odgovornost prebacuje na demontere, izdajnike, neprihvaćajuća niti jedan dio odgovornosti za neuspjelu obnovu, kako se vodi pandemija, za demografsku krizu na sebe", kazala je Kekin.
