Godinu i 18 dana otkad je Sabor izglasao šest mjeseci do
savršenstva lickan Zakon o obnovi, svjetlo dana ugledala je nova
verzija. S ciljem da se pojednostavi prekomplicirani proces zbog
kojeg obnova stoji na mjestu.
"Želja je imati proces u kojem u segmentu početka projektiranja i
nabave roba i usluga neće potrebno biti generirati niti
provjeravati ni jedan status, ni jedan dodatni dokument osim onog
što su građani predavali ispunjavajući jednostavni formular
zahtjeva", objasnio je
Darko Horvat ministar prostornoga
uređenja, graditeljstva i državne imovine.
Ukida se zabrana prodaje nekretnine nakon obnove
Zakonskim izmjenama građani se oslobađaju plaćanja 20 posto konstrukcijske obnove, a ukida se i zabrana prodaje nekretnine nakon obnove. Uvode se europski, iznosom puno viši pragovi javne nabave.
Samoobnova će se predfinancirati, a oni kojima je nekretnina
srušena, imat će pravo na zamjensku koju će kupiti država. Gradit
će se i zamjenske zgrade, a nelegalizirani objekti moći će se
najprije obnoviti, a tek onda legalizirati.
Primjer ubrzanja za Vladu je Banovina gdje je obnovljeno više od
500 kuća, a na argument da su to kuće sa zelenom naljepnicom i
minimalnim oštećenjima, prvi čovjek Stožera za obnovu kaže da
boje znaju zavarati.
"Oštećenje objekta, i dimnjaci, i zabatni zidovi, i krovovi, u
određenim segmentima je došlo do oštećenja konstrukcijskih
djelova objekta. Prema tome, nije potpuno točno vezivat se samo
uz tu oznaku, odnosno boju", rekao je Tomo
Medved, načelnik Stožera civilne zaštite.
Obnova, osobito zagrebačka, ušla je u crveno - upozorava i
Predsjednik. "Fakturiralo se i pokušalo fakturirati i dati sve u
posljednjih godinu dana i na kraju znate kako je završilo.
Pobijedila je druga opcija koja sada jedva preživljava. To treba
reć otvoreno, jedva preživljava. Financijski, u Zagrebu mislim da
je bitno da i premijer tome posveti pažnju", kazao je
Milanović.
Prije Plenkovića uključio se
Marić. 400 milijuna kuna će se beskamatno
posuditi lokalnim samoupravama isključivo za rješavanje
posljedica potresa.
Sisačko-moslavačka županija i gradovi i općine u njoj dobit će
150 milijuna kuna. Grad Zagreb 150 milijuna, Zagrebačka županija
20, a Krapinsko-zagorska županija 10 milijuna kuna.
"Onaj dio koji će se moći refundirati iz fonda solidarnosti će se
refundirati, a onaj dio koji neće, ići će otplata koja ima poček
do 2024. godine i nakon toga kvartalno iduće 3 godine", rekao je
ministar Marić.
Prema novom zakonu radovi počinju krajem listopada.
