Bez obzira jesu li iskazani u kunama ili uskoro u eurima, jasno je da u Hrvatskoj na režije odlazi dobar dio mjesečne plaće, a kako rastu cijene gotovo svih energenata, uz cijenu hrane i drugih troškova, jasno je da se s posebnom pažnjom prati svako kretanje cijena.
Tako su neki Zagrepčani ostali iznenađeni visokim računima za vodu za mjesec svibanj. Ipak, sve su opravdali inflacijom i rastom cijena, no kada je za lipanj došao upola manji račun, ništa im nije bilo jasno.
S tim upitom objašnjenje smo zatražili od Zagrebačkog holdinga, a odgovorila nam je podružnica Vodoopskrba i odvodnja.
Kažu kako nisu u mogućnosti dati konkretan odgovor budući da je svaki račun zaseban i svaki korisnik se može upitom obratiti na vio.info@zgh.hr radi informacije zašto je došlo do određenog odstupanja.
"Količina vodne usluge iskazana na računu ovisi o razdoblju potrošnje, a broj dana unutar razdoblja potrošnje se može razlikovati od mjeseca do mjeseca", kažu dalje pa dodaju:
"Na računima je potrebno obratiti pozornost na oznaku je li stanje potrošnje očitano ili procijenjeno. Na svakom računu naznačeno je razdoblje obračuna i navedeni su datumi potrošnje 'Od i Do' te se navedeni datumi odnose na procijenjeno ili očitano stanje vodomjera, a uz svako od njih stoji oznaka ‘O’ (očitanje) ili ‘P’ (procjena)".
Zaključuju i kako se očitavanje vodomjera obavlja sukladno Planu očitanja za pojedini mjesec.
Kakva je situacija u drugim gradovima, ali i drugim zagrebačkim naseljima jer konkretni slučajevi za koje imamo saznanja odnosili su se na Trešnjevku i Črnomerec, upitali smo naše čitatelje. Na Facebook stranici RTL Vijesti kažu nam kako i oni primjećuju velike promjene na mjesečnim računima za vodu.
"Primjećujem da je u Sisku voda poskupila kao i davanja za 100 posto, s 15 kuna za kubik na 30 kuna po kubiku vode", kažu jedni. "To se zna desiti i kod nas u Osijeku. U prigradskom naselju i ljeti i zimi bude radi godišnjih ili zimskih uvjeta. Onda se ne očita nego uzme neki prosjek, a onda se korigira na sljedećem računu", dodaju drugi.
Kažu građani i kako oni mjesečno javljaju stanje brojila, a drugi tvrde: "Treba pratiti datume od kad do kad se očitava vodomjer. Neki put to bude za 40-ak dana, a nekad za dvadesetak. K tome dodajte da su ljeti ljudi na godišnjim odmorima i da se voda troši manje, odnosno negdje se troši više (u zgradama sa pretežito starijim ljudima koji su u mirovini, a takvih ima dosta), i dobije se razlika na više ili manje".
"Najbolje bi bilo da imamo vodomjer, koliko potrošiš toliko platiš", zaključuju treći.
