Pred nama su blagdani i mnogo je onih koji će morati sjesti za
gotovo prazan stol, ako ga uopće imaju. Pomoć u tom slučaju
pružaju socijalne samoposluge i pučke kuhinje. No, njihove police
često zjape prazne. U medije se probije apel za pomoć, police
budu napunjene, a onda opet sve ispočetka.
Iako su donatori uvjeravali da bi oni donirali samo da nema
PDV-a, nakon što je zahvaljujući zalaganju Inicijative
"Oslobodimo donacije hrane PDV-a" u Hrvatskoj potkraj 2015.
ukinut PDV na donacije zdravstveno ispravne hrane, donacija i
dalje nema dovoljno, a hranu se i dalje baca.
Podaci su poražavajući: U zemljama Europske unije godišnje na
smeću završi 88 milijuna tona neprodane zdravstveno ispravne i
iskoristive hrane ili oko 865 kilograma hrane po osobi, a
Hrvatska godišnje baci oko 400.000 tona ili od 70 do 90 kilograma
hrane po osobi. Istovremeno, u EU živi 125 milijuna siromašnih
osoba ili onih u riziku od socijalne isključenosti, a ukupno 3,5
milijuna su beskućnici, podaci su iz izvještaja Europskog
parlamenta za smanjenje bacanja i povećanje sigurnosti
hrane.
Kad je pak riječ o doniranoj hrani, prema podacima Porezne uprave
ukupna nabavna vrijednost donirane hrane bez PDV-a u 2017. godini
iznosila je 10.757.848 kuna u odnosu na 2016. godinu u kojoj je
nabavna vrijednost donirane hrane iznosila 9.244.233 kune.
Oslobađanje doniranja hrane PDV-a trebao je biti prvi korak za izgradnju sustava kojim će se učinkovito donirati i transportirati hranu, no često se čini da je u ove tri godine to bio i posljednji korak, upozoravala je višekratno Inicijativa 'Oslobodimo donacije hrane PDV-a'. Jer nikako da dočekamo stvaranje i razvoj organiziranog sustava doniranja hrane u Hrvatskoj, odnosno 'banku hrane'.
'Banka hrane' potrebna je kao institucija, odnosno ured koji će
pratiti situaciju na terenu, skupljati informacije i od donatora
i od socijalnih samoposluga te preusmjeravati doniranu hranu. Bez
toga oslobođenje hrane PDV-a i dalje će biti prepušteno
pojedinačnim akcijama donatora i/ili socijalnih samoposluga, ali
rješenje neće biti sustavno.
Svjesni su toga napokon sve više i u resornom ministarstvu. Podsjetimo, Ministarstvo poljoprivrede provelo je 2017. u suradnji s Prehrambeno-biotehnološkim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu istraživanje o doniranju hrane u Hrvatskoj. I to je istraživanje, kao i kontakti s posrednicima i donatorima, pokazalo da je jedan od ključnih problema koji se pojavljuje u 'sustavu' doniranja hrane neadekvatno povezivanje donatora i posrednika.
Na tom tragu kao prvi korak prema 'banci hrane' Ministarstvo poljoprivrede je nakon dvije godine izradilo IT sustav koji predstavlja komunikacijsku platformu za bolje povezivanje dionika sustava. Predviđeno je da donatori višak hrane prijave u sustav, a potom upravitelj sustava, u skladu s potrebama krajnjih primatelja, raspodjeljuje hranu odabranim posrednicima koji će potom tu hranu podijeliti potrebitima.
Prednosti ovakvog sustava uključuju: ''manje opterećenje
donatora, lakšu komunikaciju između donatora i posrednika,
centralno upravljanje, usklađenost ponude i potreba te
pokrivenost udaljenijih i manjih mjesta. Na konkretnom primjeru
to znači da kada donator prijavi primjerice da ima višak trajnog
mlijeka, kroz IT platformu će se provjeriti kome u tom trenutku
treba trajno mlijeko i ono će biti proslijeđeno posredniku koji
će mlijeko podijeliti potrebitima“, objasnili su za
Vijesti.hr u Ministarstvu poljoprivrede.
Tomislav Tolušić
Ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić
Platforma je u pilot fazi testiranja na određenom broju donatora
i posrednika, a Ministarstvo je pokrenulo i izradu studije o
izvedivosti banke hrane u Hrvatskoj. Ona bi trebala ponuditi
odgovore o postojećim modelima i načinima funkcioniranja banki
hrane u državama članicama EU te predložiti optimalni prijedlog
modela banke hrane za Hrvatsku - vlasništvo, organizacijsku
strukturu, financiranje te logistička, transportna i skladišna
rješenja. Naravno, uzimajući u obzir postojeću infrastrukturu -
dostupnost, kapacitet i primjerenost skladišnog prostora,
prijevoznih sredstava i logističkih rješenja; te strukturu
osoblja (je li riječ o volonterima ili osobama u radnom odnosu)
uključenog u lanac doniranja hrane.
''IT sustav koji će povezati donatore i posrednike, njegova
implementacija i natječaj za izradu stručne studiju o izvedivosti
banke hrane u Hrvatskoj veliki su koraci i posve su u skladu sa
svime onime što smo godinama zagovarali. No, nedostatni su“,
kazao je za Vijesti.hr koordinator platforme
'Mreža hrane' Zoran Grozdanov.
Zoran Grozdanov
Da bi se povećalo doniranje hrane, ističe da je ''potrebna puno veća uključenost donatora, trgovačkih lanaca i proizvođača'' i navodi primjer dobre prakse: ''Naši prijatelji i suradnici iz irskog Food Clouda uspjeli su organizirati sustav doniranja hrane tako što je jedan velik, svjetski poznat trgovački lanac Tesco shvatio da je hranu bolje donirati nego bacati. Centrala tog lanca naložila je svim svojim trgovinama u irskoj, a sada već i u velikoj Britaniji da se povežu s Food Cloudom, koji ih povezuje sa socijalnim samoposlugama i humanitarnim organizacijama, i da izdvajaju iz svojih trgovima hranu za doniranje. Radi se o velikom naporu i želji tog trgovačkog lanca, koji je, usput budi rečeno, time jako dobio na pozitivnom imidžu u toj zemlji da hrana dođe do potrebitih“.
''Ono što mi čekamo u Hrvatskoj je jedan takav Tesco. A kandidata
ima. Samo je pitanje njihove osviještenosti. Želju i namjeru
Ministarstva da riješi ovaj problem imamo – sad nam je potrebna
ista želja i namjera donatora'', zaključuje Grozdanov.
Socijalna samoposluga
Da je potrebna banka hrane, smatraju i u Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK), ali i da je postojeći okvir nedostatan i zahtjeva poboljšanja.
''Sustav doniranja nije uređen, postojeći sustav se susreće s tehničkim zahtjevima koje ne može ispuniti poput prijevoza i skladištenja, ne može se donirati hranu kojoj je istekao rok valjanosti, zakonodavni okvir je kompliciran, a i svijest o doniranju hrane još uvijek nije dovoljno razvijena'', pobrojali su za Vijesti.hr u HGK.
Kako bi ti problemi bili riješeni, potrebna su hitna ulaganja u
postojeću infrastrukturu za doniranje, a riječ je o socijalnim
samoposlugama te o skladištenju hrane i prijevozu. Dugoročno
gledano, ističu, potrebno je izmijeniti važeći Pravilnik o
doniranju hrane te izraditi Vodič o rokovima trajanja hrane, a u
sklopu toga je potrebno propisati korištenja Vodiča i
obavještavanje krajnjeg korisnika kada se radi o doniranju
hrane.
IZ HGK napominju i da je ''potrebno raditi na podizanju svijesti
o potrebitima te doniranju kao društveno poželjnom i pohvalnom
ponašanju, kao i proširiti porezne i svake druge olakšice kako bi
se tvrtkama doniranje učinilo prihvatljivim i atraktivnim.
Riješiti valja i pitanje preuzimanja odgovornosti za doniranu
hranu, a na razini Europske unije zalagati se za ujednačavanje
prakse doniranja hrane. Naime, potrebno je donijeti jedinstveno
tumačenje 'nabolje upotrijebiti do' roka , kao i proširiti listu
hrane za koju nije potrebno označavati rok''.
Socijalna samoposluga
Ministarstvo poljoprivrede radi na uklanjanju nekih od problema i najavljuje izmjenu zakonodavnog okvira tako da se hranu može donirati i nakon isteka 'najbolje upotrijebiti do' datuma - pod uvjetom da je sigurna što je u sklad s preporukama iz Studije o rokovima trajnosti hrane Hrvatske agencije za hranu. Također, planiraju omogućiti i iskorištavanja poreznih olakšica do zadnjeg dana roka trajanja hrane te izradu vodiča za doniranje hrane.
Unaprjeđivanje preraspodjele viška hrane sastavni je dio nacrta
Plana za sprječavanje i smanjenje otpada od hrane Republike
Hrvatske za razdoblje 2019. – 2023. Taj će Plan, kako Vijesti.hr
doznaju u Ministarstvu poljoprivrede, uskoro biti dostupan na
e-savjetovanju, a objedinit će sve planirane mjere za
sprječavanje otpada od hrane.
Kao jednu od aktivnosti on uključuje i izradu nacionalnih
smjernica za doniranje hrane, a njihovu se objavu također očekuje
u prvoj polovici iduće godine. U njihovu izradu bit će uključeni
stručnjaci različitih područja, napominju u Ministarstvu, i to
kako bi bili pokriveni svi segmenti sustava doniranja -
odgovornost za doniranu hranu, tumačenje propisa o hrani u
području doniranja hrane, doniranje hrane nakon 'najbolje
upotrijebiti do datuma', poslovanje doniranom hranom i
slično.
Naposljetku, prijedlogom novog Zakona o poljoprivredi
proširen je krug krajnjih primatelja tako da sada krajnji
primatelj može biti i neprofitna pravna osoba koja pruža uslugu
smještaja i/ili prehrane štićenicima svog objekta. Također,
predviđeno je da primatelj donirane hrane za životinje može biti
i neprofitna pravna osoba koja vodi brigu i skrb o nezbrinutim
životinjama – primjerice azil.
U svakom slučaju, nedvojbeno je jasno da razvoj sustava doniranje
hrane treba postojano biti visoko na listi prioriteta, između
ostalog i jer bi, podsjetimo, Hrvatska prema izvještaju Europskog
parlamenta za smanjenje bacanja i povećanje sigurnosti hrane do
2030. godine trebala prepoloviti količinu bačene hrane.
