Razvoj tehnologije još uvijek napreduje nevjerojatnom brzinom. Gotovo se svake godine na tržištu javljaju novi modeli mobitela i računala, ali to znači da stari završavaju u smeću.
U 2019. godini proizvedeno je čak 53,6 milijuna tona takvog otpada, prema podacima Globalnog monitora elektronskog otpada. Krajem desetljeća ta bi brojka trebala biti i veća, piše Deutsche Welle.
Veliki, globalni problem je recikliranje elektronskog otpada koji često sadrži otrovne kemikalije kao što je, primjerice, živa.
"Potrošači često kažu: da, naravno da se zalažem za reciklažu i da, ja recikliram, ali kada pogledate stvarno ponašanje, ono se ne poklapa sa postotkom onih koji tako govore", rekla je Lora Kely s Međunarodnog instituta za životnu sredinu i razvoj u Londonu (IIED).
Kako bi došlo do stvarne promjene u ponašanju, potrebno je promijeniti način proizvodnje, ali i vlasništvo, odnosno teret recikliranja. Kada bi on ostao na proizvođaču, odgovornost bila bi prebačena na kompanije, koji bi zatim bile motiviranije riješiti ga se. Pošto otpad nije problem proizvođača, oni se i ne trude da proizvode osmisle tako da se, primjerice, izrađuju od ponovo upotrebljivih materijala.
Stručnjaci uglavnom ukazuju da koncerni trenutno ne pokazuju veliku spremnost da pređu na način proizvodnje kojim bi se favorizirala reciklaža – i da bi tu i vlade trebale izvršiti pritisak.
