Imaš priču? Javi nam se!Pošalji priču
U SAMO GODINI DANA

Litra ulja skuplja 4 kune, kila edamera 5, a šunke u ovitku 10 kuna. Usporedili smo lanjske i sadašnje cijene...

Od 17 proizvoda, njih osam je poskupjelo, a poljoprivrednici s polja najavljuju: I sjetva je drastično skuplja, slijedi novi val poskupljenja hrane

Image
Foto: Slaven Branislav Babić/Pixsell
Imaš priču? Javi nam se!Pošalji priču

Litra suncokretova ulja skuplja za četiri kune, kilogram edamer sira za pet kuna, isto toliko i teleća rebra i prsa s kostima, kilogram šunke u ovitku skuplji je za deset kuna, pakiranje mozzarelle za kunu, kao i litra trajnog mlijeko. I tako redom.

Poznata priča? Naravno da je, već neko vrijeme i sami vidimo da je masa namirnica preko noći poskupila za malo (ili malo više), a da se novci u novčaniku nekako brže istope.

Uz svu silnu statistiku koliko je nešto poskupjelo u samo godini dana, možda najopipljivije poskupljenja možemo vidjeti ako prolistamo kataloge trgovačkih lanaca danas i one od prije godine dana. Pa smo to i napravili te smo usporedili cijene, ali ne one na sniženju, nego cijene prije sniženja, one realne i pisane sitnim brojevima u katalozima.

shimmer fallback
Foto:
shimmer fallback

(Katalozi koje smo usporedili - lijevo 2021. godina, desno 2022. godina)

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Imaš priču? Javi nam se!Pošalji priču

I uvjerili se.

Od 17 istih proizvoda, koje smo našli u istim katalozima danas i prije godinu dana, njih osam poskupjelo je, cijena je ostala ista za pet proizvoda, a tri proizvoda (i to se odnosi na meso svinjetine), čak je pojeftinilo.

Kad se podvuče crta, proizvodi koji su poskupjeli povukli su konačni saldo naše košarice i ona je skuplja nego prije godinu dana. Tih 17 proizvoda danas ćemo platiti 629,87 kuna, a prije godinu dana to je bilo 603,04 kune. Još jednom napomenimo, gledali smo realne cijene na katalozima (one napisane sitnim slovima), ne snižene.

Ranije smo pisali kako su domaći proizvođači najavljivali da od siječnja ide val dizanja cijena jer je njihova proizvodnja poskupjela i to zbog povećanja cijene energenata, ali i repromaterijala do najsitnijeg detalja, kao što su ambalaža, kutije, etikete… Već prije nekoliko mjeseci bilo je jasno, da usljed takvog poskupljenja proizvodnje, mora slijediti i prelijevanje na trgovine. To se sad dogodilo.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Imaš priču? Javi nam se!Pošalji priču

Ako pogledamo košaricu s naših 17 proizvoda, jasno je da prosječan kupac potroši i daleko više. Ako višečlana obitelj s nekoliko djece ode po paket s 10 litara trajnog mlijeka, samo taj paket danas je 10 kuna skuplji nego prije godinu dana. Neka se u košarici nađu i 5 paketa mozzarelle, iz novčanika će im se izbiti dodatnih pet kuna, a ako uzmu pet litara ulja, za to će dati 20 kuna više nego lani.

Kad u sve ubacimo da je gorivo najskuplje ikad, da ide poskupljenje plina (a neki u kućanstvima već sad primaju uvećane račune), porastu troškova ne vidi se kraj.

Premijer Andrej Plenković najavio je da će opet ograničiti cijenu goriva, ako se nastavi trend rasta, još promišljaju kako ublažiti udar koji ide s najavljenim poskupljenjem plina. Kalkulira se oko smanjenje PDV-a na energente, za sada su građani mirni do 1. travnja.

shimmer fallback
Foto:
shimmer fallback

(Katalozi koje smo usporedili - lijevo 2021. godina, desno 2022. godina)

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Imaš priču? Javi nam se!Pošalji priču

Krešimir Sever iz Nezavisnih hrvatskih sindikata kaže da je udar rasta cijena hrane zapravo i daleko veći nego što to pokazuje naša usporedba cijena prema katalozima i da je taj udar veći nego govori i službena statistika.

„Službena statistika računa koliko je rasla prosječna plaća i prosječna mirovina s prosječnim rastom cijena i onda je ona točna kada govori da je udar cijena manji. Ali treba gledati strukturu košarice od 800 proizvoda i što više utječe na povećanje potrošnje, a što manje. Ako pogledamo detalje, vidimo da je najveći udar rasta cijena na području hrane koja u košarici kućanstva čini 27,2 posto prema podacima Državnog zavoda za statistiku. No prema podacima Eurostata, udio troška hrane u mjesečnoj košarici na razini EU je 13 posto, a u razvijenijim zemljama udio je 10 i manje posto“, govori Sever.

A ekonomija je odavno razlučila da je trošak hrane u ukupnim troškovima manji u razvijenijim i bogatijim zemljama, a ako trošak hrane raste, zemlja je siromašnija. Sad znamo gdje je onda i Hrvatska s udjelom hrane u potrošnji od 27 posto.

Naš sugovornik ukazuje i na još neke pokazatelje koji govore da živimo skupo.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Imaš priču? Javi nam se!Pošalji priču

Inflacije hrane od 8,1 posto

„Ako znamo da je godišnja inflacija u prosincu bila 5,5 posto, treba znati da se to odnosi na sve cijene, a ako bi se gledala samo inflacija hrane, onda je ona 8,1 posto. To pokazuje da postoji iznadprosječni udar na rast cijena hrane i to je daleko ozbiljnije nego kada poskupe cipele koje i ne moramo kupiti“, kaže Sever.

shimmer fallback
Foto:
shimmer fallback

(Jurica Galoić, Pixsell)

Govoreći o ljudima koji primaju najniže plaće i umirovljenicima, kaže kako oni izdvajaju i do 40 posto svojih primanja samo za hranu. Ističe da su pritom najviše poskupjeli kruh i pekarski proizvodi, potom ulja i masti, dijelom i mlijeko i mliječni proizvodi.

„Čak i riba kojoj su spuštali PDV, ali mi to nismo osjetili na cijeni. Da ne govorimo o energentima po kojima smo čak bolje pozicionirani od EU jer trošak energenata kod nas zauzima 17,7 posto potrošnje, a na razini EU 24 posto. Mi imamo nešto jeftiniju struju i plin, a i trošak stanovanja je niži“, kaže naš sugovornik.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Imaš priču? Javi nam se!Pošalji priču
shimmer fallback
Foto:
shimmer fallback

​(Katalozi koje smo usporedili - lijevo 2021. godina, desno 2022. godina)

Sever ukazuje i na detalj koji dodatno govori da nam je sve lošije. Kaže, nakon krize 2008./2009. godine, svjedočili smo razduživanju gospodarstva i građana, da bi se gospodarskim oporavkom ponovno zaduživali.

https://vijesti.rtl.hr/repository_images/admin/edit_entity/5211350/?target=/repository_images/admin/1/&layout=admin

„Primanja su sve manje dostatna za pokrivanje redovnih troškove, a sve izvanredne troškove kao što su rođenje djeteta, krstitke pa i smrt, pokrivaju se zaduživanjem. I COVID je izazvao izvanredne troškove za higijenu (maske i dezinfekcijska sredstva), ali i kupovanje nutrijenata za jačanje organizma, sve su to izvanredni troškovi koje mnogi ne mogu pokriti svojom plaćom i mirovinom. Zanimljiv je pokazatelj kreditne zaduženosti iz listopada 2020. godine u odnosu na 2021. Zaduženost je u tom periodu porasla za 5,7 milijardi kuna. Banke upozoravaju na rast nenamjenskih kredita koji se isplaćuju na ruke i idu u pravcu potrošnje. To pokazuje da primanja nisu dostatna za troškove koje imamo“, kaže Sever.

Ništa optimističan nije ni Mato Brlošić iz Hrvatske poljoprivredne komore koji govori što nas čeka. Čini se, nije dobro.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Imaš priču? Javi nam se!Pošalji priču

„Ulazimo u novu sjetvu i događa nam se nešto što ikad prije nije. Sjetva je skoro duplo skuplja nego lani. Mineralna gnojiva su i do četiri puta skuplja nego prije i imaju tendenciju daljnjeg rasta.  A ko se ne baci gnojivo, prinosi će biti manji, a onda će i hrana biti skuplja“, upozorava Brlošić koji potvrđuje da su poljoprivrednici na tu temu imali u četvrtak sastanak s resornim ministarstvom koje prati situaciju.

Eksplodirali troškovi sjetve

Kaže, sjetva će na hektaru zemlje poskupjeti od 3000 do 6000 tisuća ili 30 do 40 posto.

„Dogodila se nevjerojatna stvar koju nitko nije mogao predvidjeti. Metar dušičnog gnojiva uree bio je 200 do 220 kuna, a sada je 800 kuna s tendencijom rasta prema 1000 kuna. Ranije se znalo dogoditi da mineralna gnojiva poskupe pet do 15 posto, pa kasnije tac cijena padne, ali ovakvo poskupljenje nikad“, govori nam Brlošić.

Kaže, domaća Petrokemija, pa i najveći europski proizvođači mineralnih gnojiva zbog divljanja cijena čak su na neko vrijeme i zaustavili proizvodnju te dodaje da se nitko sad ne usudi prognozirati što će biti.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Imaš priču? Javi nam se!Pošalji priču
shimmer fallback
Foto:
shimmer fallback

(Davor Javorović/Pixsell)

Naš sugovornik kaže da je EU kroz zajedničku poljoprivrednu politiku davala novac u poljoprivredu kako bi se povećali prinosi i kako bi cijena hrane bila pristupačnija za potrošača. Sada, govori, ti poticaji nemaju ni blizu učinak kao nekad.

„Ranije se uz poticaje mogao pokriti trošak sjemena, zaštitnih sredstava i goriva. Sada se s poticajima može pokriti sjeme i oko 100 kilograma gnojiva. Vrijednost novca koji se daje kroz zajedničku poljoprivrednu politiku više nije jednaka i više ne možemo proizvoditi jeftinu hranu“, kaže Brlošić.

Dvoznamenkasto poskupljenje

Smatra da bi država morala intervenirati ili čak Europska komisija kroz zajedničku poljoprivrednu politiku kako bi zadržali kvalitetu proizvodnje hrane po cijeni koja je prihvatljiva za potrošače ili slijedi scenarij da će sjetva biti uz manje gnojiva, a onda će i prinosi pasti, pa će na kraju hrana s polja biti skuplja i da će sve to platiti potrošač.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Imaš priču? Javi nam se!Pošalji priču

Gledajući sada na sjetvu, smatra da će cijena hrane skočiti dvoznamenkastim brojem.

(Katalozi koje smo usporedili - lijevo 2021. godina, desno 2022. godina)

Dodaje na to da je poskupio i plavi dizel, ali i za oko 10 posto svake godine raste i trošak poljoprivredne mehanizacije.

Nešto drugačiji i vrlo zanimljiv pogled na sve to daje ekonomski analitičar Damir Novotny koji prati cijene unazad 20 godina i ukazuje da pomalo zaboravljamo da smo iza sebe imali period kad je litra ulja bila i 15 kuna, a kilogram šećera šest kuna, a da je cijena jaja ista posljednjih 20 godina.

On čak smatra da država ne bi trebala uopće intervenirati u cijene goriva, jer ju ne korigira ni Njemačka i to s vrlo zanimljivim te s argumentima koji ciljaju na duge staze.

„Treba biti oprezan s usporedbom cijena od prije godinu dana i sada imajući na umu da se one jako razlikuju na našem tržištu. Razlika cijene u Osijeku i Zagrebu je i 30 posto. Postoji čitav niz marketinških aktivnosti kako se snižavaju cijene i to redovito u diskontnim lancima u kojima su cijene različite nego u trgovinama samoposluživanja. Tu imamo i problem kvalitete proizvoda i u konačnici tu je i ponder. Prateći cijene kroz 20 godina, sigurno je da su rasle cijene stanova, nedvojbeno i cigareta, ali cijene jaja nisu se mijenjale, primjerice, 20 godina. O cijenama voća i povrća teško je govoriti zbog sezonalnosti. Istina je da su poljoprivredni proizvodi poskupjeli 20 posto još lani, da je poskupjela osnovica za proizvodnju stočne hrane, a to su uljarice i žitarice", rekao je Novotny.

Treba dodati i činjenicu da 50 posto stočne hrane uvozimo pa nam i soja dolazi iz Brazila, a ona ima cijenu koju diktira svijet.

"No treba se prisjetiti i da je cijena litre ulja početkom 2000. godine bila 15 kuna, da je mlijeko bilo osam kuna kada je dolazilo iz ljubljanskih mljekarni, a onda je litra pala na tri kune kad je dolazilo iz istočnih zemalja. Dolaskom diskontnih lanaca, otvorio se ciklus pada cijena. No tu onda ulazimo u pitanje kvalitete“, kaže Novotny.

Kupujemo pametnije i drugačije

No u tih 20 godina još se nešto jako bitno promijenilo, a to je ponašanje potrošača koji su danas nedvojbeno racionalniji. Primjećuje da ljudi itekako paze da u trgovinu odlaze, primjerice, četvrtkom kada su akcije, da s radom od kuće daleko više kuhaju, da su se promijenile i prehrambene navike.

"Sada inismo više 'gladni' osnovnih živežnih namirnica. Jedemo i kupujemo manje, na primjer, bijelog šećera, ali i manje mlijeka trošimo. Ali zato imamo troškove kao što su telefonija, putovanja. Nije sve tako jednostavno jer je drugačiji stil života nego prije. Stanje u kućanstvima ne možemo gledati više samo po najnižim dohodovnim skupinama“, upozorava naš sugovornik.

Ponavlja da se ne zalaže za Vladinu intervenciju u cijenu energenata, daje i argument.

shimmer fallback
Foto:
shimmer fallback

(Goran Kovačić/Pixsell)

„Njemačkoj vladi to ne pada na pamet, naročito kad imaju zelenu snagu u koaliciji. Nemaju problem s time da cijene goriva skoče čak i drastično jer idu s idejom da će se onda manje goriva potrošiti, a onda da će to manje utjecati na okoliš“, kaže ovaj ekonomski stručnjak. Smatra da ne treba intervenirati ni u cijenu plina dodajući da ga apsolutno previše trošimo i da zbog neracionalne mreže previše plina „bacamo“.

Pogledajte još slike proizvoda koje smo usporedili iz sadašnjih i lanjskih kataloga:

shimmer fallback
Foto:
shimmer fallback

​(Katalozi koje smo usporedili - gore 2021. godina, dolje 2022. godina)

shimmer fallback
Foto:
shimmer fallback

(Litra ulja lani je bila čk 4 kune jeftinija, a kilogram šunke u ovitku čak 10 kn jeftinija prema katalogu istog trgovačkog lanca; lijevo je siječanj 2021., a desno 2022. godina)

shimmer fallback
Foto:
shimmer fallback

(Mljeveno pureće meso među rijetkim je proizvodima s istom cijenom prije godinu dana)

shimmer fallback
Foto:
shimmer fallback

(Klementine su danas iste cijene kao i lani, no isti kefir danas je kunu i pol kune skuplji prema kataolozima istog trgovačkog lanca; lijevo je siječanj 2021., a desno 2022. godina)

shimmer fallback
Foto:
shimmer fallback

(Teleća rebrica danas su pet kuna skuplja po kilogramu, dok istarski ombolo ima istu cijenu, Lijevo je siječanj 2021., desno 2022. godina)

shimmer fallback
Foto:
shimmer fallback

(Kilogram edamera 10 kuna skuplji je nego prije godinu dana, zelena salata ima istu cijenu; Lijevo je siječanj 2021., desno siječanj 2022.)

Tablica s cijenama u siječnju 2021. i sada koje smo pronašli u katalozima velikih trgovačkih lanaca: 

Imaš priču? Javi nam se!Pošalji priču

Više s weba

Pročitajte još

Pročitajte još

Imaš priču? Javi nam se!Pošalji priču

Više s weba

Imaš priču? Javi nam se!

Imaš priču, ekskluzivu ili jednostavno temu za koju bi se trebalo čuti? Javi nam se, a mi ti jamčimo anonimnost.

Pošalji priču