Imaš priču? Javi nam se!Pošalji priču
IME JOJ JE MALA

Posebna ljubavna priča: Analiza DNA potvrdila prvog potomka risa naseljenog iz Rumunjske

Ovo je važan korak prema sprječavanju izumiranja populacije risa u Dinaridima, koju Hrvatska dijeli sa Slovenijom i BiH

Image
Foto: RTL / LIFE Lynx
Andreja Žapčić/ 3.2.2020. u 12:30
Imaš priču? Javi nam se!Pošalji priču

Ris je svojedobno nestao s ovih područja, a njegov opstanak ugrožavaju krivolov, nestanak plijena i fragmentacija staništa. Glavna prijetnja očuvanju risa dolazi zbog problema s genima. Naime, u BiH, Hrvatskoj i Sloveniji ostalo je tek oko 130 jedinki euroazijskog risa, a s obzirom na to da su svi risovi i risinje koje danas žive u našoj regiji rođaci i rođakinje hitno trebaju nove jedinke kako bi osvježili obitelj. 

Upravo na spašavanju dinarske i jugoistočne alpske populacije risa od izumiranja rade znanstvenici i znanstvenice sa suradnicima i suradnicima u sklopu međunarodnog projekta LIFE Lynx, koji sufinancira Europska komisija. Trajat će do 2024. godine do kada bi u Hrvatskoj, Sloveniji i Italiji u prirodu trebalo biti ispušteno najmanje 14 risova uhvaćenih u Slovačkoj i Rumunjskoj. 

Najvažniji cilj projekta LIFE Lynx je oporavak genetske raznolikosti populacije te postavljanje temelja za održivo upravljanje populacijom za što su ključni međunarodna suradnja niza institucija, znanstveni podaci i multidisciplinaran pristup problematici. U projekt je uključeno 11 institucija iz pet država – Hrvatske, Slovenije, Italije, Slovačke i Rumunjske. 

Image
Foto: RTL / LIFE Lynx
Image
RTL / LIFE Lynx

Mala i Teja te Goru (LIFE Lynx)

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Imaš priču? Javi nam se!Pošalji priču

Ovih dana slavi se velik uspjeh, naime, kao što se i nagađalo, a sada je to potvrdila i analiza DNA, u Sloveniji je na svijet došao prvi potomak risa naseljenog iz Rumunjske što je važan korak prema sprječavanju izumiranja populacije risa u Dinaridima, koju Hrvatska dijeli sa Slovenijom te BiH. Zapravo je riječ o risinji, ime joj je Mala, a plod je ljubavne priče između rumunjskog risa Gorua i slovenske risinje Teje.

Upravo se čita

Image
obilna kiša poplavila grad

VIDEO Potop u Rijeci: Promet je u kolapsu, oštećene su zgrade, u gradu je ogromna poplava

Podsjetimo, lani u svibnju ispuštena su dva risa, oba uhvaćena u Rumunjskoj u sklopu projekta LIFE Lynx - Doru u Hrvatsku, a Goru u Sloveniju. Nakon ispuštanja obojica su uspostavili teritorij u Sloveniji te ih se prati pomoću telemetrijskih ogrlica. ''Utvrdili smo da Goru na području Male Gore u Sloveniji dijeli teritorij sa ženkom koja je nazvana Teja pa je i ona također obilježena telemetrijskom ogrlicom kako bi se pratilo njeno kretanje. Teja je kolovozu 2019. na svijet donijela mladunca što je dva mjeseca kasnije nego uobičajeno pa je to bio znak da je možda novopridošli ris otac'', rekao je Vedran Slijepčević s Veleučilišta u Karlovcu.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Imaš priču? Javi nam se!Pošalji priču

U siječnju su znanstvenici uhvatili mladunca, utvrdili da se radi o ženki i nazvali su ju Mala te obilježili malenom telemetrijskom ogrlicom, kako bi pratili njeno odrastanje. Tada su i prikupljeni uzorci za analizu DNA na temelju kojih je sada dokazano da je Goru otac.

''Time je potvrđeno prvo uspješno miješenja gena risova iz Karpata s našom populacijom što će pomoći oporavku genske raznolikosti i omogućiti opstanak risa u Hrvatskoj i Sloveniji. Mladi risovi tijekom proljeća napuštaju majku i uspostavljaju vlastiti teritorij, što je i inače kritično razdoblje za preživljavanje risova, a budući da je Mala nešto kasnije stigla na svijet za nju će to biti poseban izazov. Stoga će se pomoću ogrlice i fotozamki pozorno pratiti vrlo vrijedna Mala, a znanstvenicima u praćenju veliku podršku pružaju lovci iz Hrvatske i Slovenije'', istaknuli su iz LIFE Lynx. 

Projekt se nastavlja uspješno provoditi i u 2020. godini, naime, kako je istaknula Ira Topličanec s Veterinarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, koji provodi ovaj projekt u Hrvatskoj, zajedno s Udrugom BIOM i Veleučilištem u Karlovcu: ''Trenutno se u karanteni u Rumunjskoj nalaze tri mužjaka, utvrđujemo njihov zdravstveni status i prikupljamo dokumentaciju potrebnu za transport i uvoz životinja. Planiramo u prvoj polovici ožujka jednog mužjaka ispustiti u Nacionalnom parku Paklenica, a druga dva će biti ispuštena u Sloveniji''.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Imaš priču? Javi nam se!Pošalji priču


Kao što smo već pisali, risa kojeg se smatra jednom od najljepših životinja na ovim prostorima, danas još ima samo u Rusiji, Skandinaviji i u Karpatima, a u Hrvatskoj je autohtoni ris posljednji put viđen 1903. godine. U Dinaride se vratio 1973., kada je šest životinja preseljeno iz Slovačke u Slovenije te se populacija potom proširila šumovitim brdsko-planinskim područjima Gorskog kotara, Like, Korduna i sjevernog primorja sve do granice s BiH na jugoistoku.

No, došlo je do parenja u srodstvu jer je većina naših risova u rodu na razini rođaka u prvom koljenu pa im je genetska raznolikost nedovoljna za siguran opstanak s obzirom na to da genetski poremećaji uzrokuju različita oboljenja i povećanu smrtnost.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Imaš priču? Javi nam se!Pošalji priču

Dugih nogu i velikih ušiju s čupercima na vrhovima i kratkim repom te osebujnog točkastog uzorka krzna različitog kod svake jedinke - 'duhovi šume', kako se često naziva risove jer su vrlo samozatajne životinje, izuzetno su važni i za ekosustav kao selektivni predatori koji se prvenstveno hrane bolesnim i starim jedinkama pa tako imaju ulogu čistača u ekosustavu.

Vrlo su aktivni i vole lunjati šumama pa tako u susjedstvu Kočevskom Rekom šeće Bojan, Gorskim kotarom vrludaju Stipe, Rista, Snježana i njezino mladunče, a nemoguće je zaboraviti Andreju, Vidu, Marka, Gorana, Burnog i Martina, da spomenemo tek neke od zvijerki čije avanture redovito pratimo.

Andreja Žapčić/ 3.2.2020. u 12:30
Imaš priču? Javi nam se!Pošalji priču

Više s weba

Pročitajte još

Image
novi članovi

Staru garinturu u Upravi INA-i zamijenila nova, Mikuljan za RTL: 'Jednoglasnom odlukom uskraćene su im optremnine'

Imaš priču? Javi nam se!Pošalji priču

Više s weba