Retradicionalizacija hrvatskog društva, o kojoj se često govori, obični je mit jer se upravo događa modernizacija obiteljske sfere koja je u socijalizmu ostala netaknuta, tvrdi sociologinja Inga Tomić-Koludrović, kojoj je Hrvatsko sociološko društvo (HSD) dodjelilo priznanje ''Rudi Supek''.
- 'Da smo tamo gdje bismo trebale biti, ne bismo danas živote i zdravlje branile na ulici'
- (Ne)moguća misija: Može li Hrvatska po uzoru na Novi Zeland imati 'proračun blagostanja'?
Sustavna i detaljna analiza pokazuje da u svim analiziranim tipovima ipak dolazi do stanovitog ''pomaka prema modernosti'', u odnosima žena i muškaraca u Hrvatskoj, iako su oni još uvijek snažno određeni tradicionalnim rodnim konstrukcijama, kaže dobitnica najvećeg priznanja HSD-a za iznimna značajna postignuća, uspjehe i zasluge za razvoj sociologije.
Podaci pokazuju da smo daleko od ravnopravnosti u području privatnog patrijarhata, ali je ipak riječ o značajnom pomaku, pogotovo na području ravnopravnosti u podjeli kućanskih poslova, kaže ona.
Tradicionalizam je osobito prisutan u obiteljima s nižom naobrazbom i u ruralnim sredinama, u kojima muškarci često svoje nedovoljno sudjelovanje u kućanskim poslovima objašnjavaju time da ''žene to znaju bolje'' ili ''majka je majka''.
Žene su tako još uvijek u višem postotku u ekspresivnim ulogama, više se ''žrtvuju za djecu'', češće održavaju rodbinske veze, preuzimaju inicijativu za pomirenje nakon svađe i održavaju prijateljstva, kaže Tomić-Koludrović, zaposlena u Institutu društvenih znanosti ''Ivo Pilar'' – Područni centar Split.
Muškarci pak u većem postotku predstavljaju autoritet djeci i donose odluke o većim ulaganjima.
Slično je i u susjednim postsocijalističkim zemljama, u kojima se Bosna i Hercegovina i Srbija pokazuju još tradicionalnijima, a Slovenija je manje tradicionalnih stavova.
Političari bi trebali slušati sociologe
Istina, ono što se zove javni patrijarhat, poraslo je 2015. u odnosu na 2008. zbog krize, i to u Hrvatskoj više nego u susjednim zemljama, kaže ona.
Bivša predsjednica HSD-a Tomić-Koludrović poziva se na istraživanja Duška Sekulića, koja pokazuju da u Hrvatskoj u vremenu tranzicije dolazi do stalnog opadanja ''rodnog konzervativizma'', dok je ''nacionalni ekskluzivizam'' snažno porastao u početku tranzicije pa se vratio na razinu iz 1985., a ''religijski intenzitet'' i dalje ostaje visok.
Socijalistički predak je emancipirao žene na području radnih prava, ali su one nerijetko radile 60-70 sati tjedno, a one u tranziciji počinju razlikovati institucionalna pitanja od pitanja kontrole ženskog tijela.
Unatoč rastu ''religijskog intenziteta'' te visokoj religijskoj samoidentifikaciji žena, one su kritične prema javnom djelovanju Crkve, i zamjeraju joj miješanje u njihove rodne identitete, kaže sociologinja koja je radila kao srednjoškolska nastavnica sociologije i novinarka, te profesorica na Filozofskom fakultetu u Zagrebu i Sveučilištu u Zadru.
Privatni patrijarhat u socijalizmu nije bio reformiran i pravednija podjela poslova u kućanstvu počela se odvijati u postsocijalističkom vremenu.
Muškarci su tradicionalniji od žena, dok žene misle da bi poslove u kućanstvu trebala obavljati osoba koja ima više vremena.
Ove teme nisu samo važne za poboljšanje položaja žena, nego i za opći razvoj hrvatskog društva što donositelji odluka u vrhu političke vlasti često ne shvaćaju, ističe.
Na tim mjestima i na svim razinama političke vlasti često dominiraju muškarci rodno tradicionalnih stavova, što predstavlja značajnu prepreku općem društvenom razvoju i često pretskazuju slabiji razvoj, stereotipe o ženama i spolno uznemiravanja žena.
Razvoj i primjena javnih politika usmjerenih jačanju egalitarnih rodnih stavova i praksi stoga bi trebali biti jedan od istaknutih prioriteta svih tijela čije odluke utječu na budućnost hrvatskog društva, kazala je dobitnica priznanja ''Rudi Supek''. Zaključuje da sociolozi i sociologinje svoj specifičan doprinos mogu dati empirijskim istraživanjima koja doprinose bilježenju i razumijevanju društvenih procesa.
Osnivala međunarodne studije
U obrazloženju nagrade HSD-a ističe se da je Inga Tomić-Koludrović posebni znanstveni i nastavni doprinos hrvatskoj sociologiji ostvarila na području teorijskog i praktičnog istraživanja životnog stila, sociologije mladih i sociologije žena, za što je dobila Državnu nagradu za znanost.
Čvrsta veza između teorije i empirije, usredotočenost na proučavanje društva, kao i rezultirajuće spoznaje koje omogućuju ne samo sociološki nego i javnopolitički angažman, važna su obilježje njezina rada, ističe se.
Kao pročelnica Odjela za sociologiju Sveučilišta u Zadru utemeljila je Međunarodni združeni diplomski studij Kulturne sociologije zajedno sa odjelima za sociologiju u Grazu, Zadru, Trentu i Brnu te Međunarodni združeni doktorski studij Sociologije lokalnog i regionalnog razvoja zajedno sa Sveučilištem u Teramu.
Ti su studiji pridonijeli internacionalizaciji hrvatske sociologije i cjelokupnog prostora hrvatskog visokog školstva, kaže se.
Inge Tomić-Koludrović (1953.) također je dala istaknuti doprinos razvoju civilnog društva u Hrvatskoj.
Završila je Studij komparativne književnosti i sociologije u Zagrebu, magistrirala je u području sociologije kulture u Ljubljani, a doktorirala s temom o sociologiji životnog stila u Zagrebu.