Imaš priču? Javi nam se!Pošalji priču
PROBLEM POD TEPIHOM

Nasilje u školama: 'Učitelji, nastavnici i stručni suradnici popravljaju za drugima'

Ako nasilja ima sve više u društvu, iluzija je da stanje u školama po tom pitanju može značajnije odudarati

Image

Nasilje u školi

Foto: Thinkstock.com / Arhiva
Andreja Žapčić/ 27.2.2019. u 15:50
Imaš priču? Javi nam se!Pošalji priču

Kako očekivati od djece da se ponašaju drugačije od odraslih u društvu tolerantnom na nasilje - pitanje je koje uvijek nekako ostane visjeti u zraku nakon što se stiša bura u javnosti izazvana pojedinim slučajevima poput primjerice onih recentnih u školama u Čakovcu, Zadru i Omišlju. A oni su tek vrh sante leda. 

Kao društvo na to ćemo pitanje, osim ako ne želimo samouništenje, morati naći odgovor. No da bismo do njega zaista došli, a ne se samo zgražali i zdvajali nad posljedicama, važno je da znamo njegove uzroke. Pogotovo s obzirom na to da je nasilje u školama ozbiljan i dugotrajan problem. A ako škola ne reagira i na najmanji oblik nasilja, djeca dobivaju poruku da je nasilje nešto što se tolerira.

Međutim, upozorava stručna javnost, treba imati na umu da učitelji, nastavnici i profesori, kao i ostali stručni suradnici u školama, kojih ionako nema dovoljno, ne mogu ponijeti sav teret na svojim leđima, niti ga se može prebaciti na pleća djece.

Željko Stipić (Patrik Macek/PIXSELL​) 

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Imaš priču? Javi nam se!Pošalji priču

Nedostatak stručnog kadra u školama nitko ne spori, ali …

''Nasilje u školama je sveobuhvatan problem i stoga ne postoji ni jednostavno niti jedinstveno rješenje. Kvalitetnija suradnja s roditeljima, zapošljavanje u školama stručnjaka pripremljenih kako za pomoć učenicima, roditeljima i nastavnicima, edukacija budućih učitelja i nastavnika kao i stručno  osposobljavanje zaposlenih u školama, uspostava djelotvornog sustava pedagoških mjera, privremeno ili trajno izdvajanje učenika s velikim poteškoćama u učenju i ponašanju u posebne razredne odjele ili u posebne škole, sveobuhvatno prokazivanje štetnosti nasilja u društvu – rješenja su koja mogu značajno unaprijediti stanje sigurnosti u školama. Nasilničko ponašanje od strane odraslih osoba, roditelja, rođaka i slično treba prevenirati i sankcionirati Kaznenim zakonom'', rezolutan jeu istupu za Vijesti.hr predsjednik sindikata zaposlenika u hrvatskom školstvu Preporod Željko Stipić.

''Iako je neosporna činjenica da stručnog kadra koji se bavi problemima u ponašanju djece stvarno nedostaje, ne mogu se složiti da je to jedini ili glavni uzrok sve učestalijih sukoba djece, mladih i odraslih koji završavaju s ozbiljnim posljedicama. Mogli bismo okriviti i dostupnost nasilja te glorificiranje akcijskih junaka i opravdanost njihovog ponašanja radi pravde, koji su nažalost dostupni djeci i mladima u bilo koje doba dana, video igrice najpopularnije su s tom tematikom'', upozorio je za Vijesti.hr predsjednik Saveza edukacijskih rehabilitatora (defektologa) Hrvatske Zlatko Bukvić.

Upravo se čita

Image
za premijera sve

Dan nakon incidenta s 'milijuntom putnicom' iz Zračne luke Zadar muk. Turističke zajednice zanimljivog gledišta

Image
Foto: Duško Jaramaz/Pixsell/Thinkstock/ILUSTRACIJA
Image
Duško Jaramaz/Pixsell/Thinkstock/ILUSTRACIJA

Duško Jaramaz/Pixsell/Thinkstock/ILUSTRACIJA

Dodaje i da bismo ''također mogli reći i da roditelji nemaju dovoljno vremena i da se ne druže sa svojom djecom kao što je to bilo nekada i da se ponašanje/odgoj donosi od kuće gdje učimo imitacijom i prema modelu''.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Imaš priču? Javi nam se!Pošalji priču

Na tom su tragu i istraživanja te radovi Dejane Bouillet, socijalne pedagoginje i redovne profesorice na Učiteljskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, koja naglašava ranu socio-pedagošku intervenciju s ciljem prevencije ponašanja koja štete pojedincima samima ili su usmjerena na okolinu.

Image
Foto: Patrik Macek/PIXSELL
Image
Patrik Macek/PIXSELL

Markov trg (Patrik Macek/PIXSELL​) 

Za nasilje su odgovorni i oni koji ga čine i oni koji ne čine dovoljno da ga spriječe

''Ako nasilja ima sve više u društvu, ako instrumenti kojima se suzbija nasilje nisu dovoljno efikasni, iluzija je da stanje u školama, po pitanju sigurnosti, može značajnije odudarati od stanja u društvu'', naglašava Stipić, koji također smatra da se precjenjuje odgojna komponenta u radu s učenicima  u školama: ''Roditelji, šire obiteljsko okruženje, ulica, televizija i film, društvene mreže – u značajnijoj mjeri utječu na odgoj učenika učenike od samih škola.  Unatoč široko rasprostranjenoj  krivoj predodžbi da učenici većinu svog vremena provode u školi, vrlo se lako može pokazati da to nije tako. Učitelji, nastavnici i stručni suradnici, barem kada je o odgoju riječ, sve češće popravljaju za drugima i u tim su popravcima najčešće prepušteni isključivo sami sebi''.

''Odgovarajući na pitanje - tko je odgovoran, osobno mislim da je svatko odgovoran za svoje ponašanje. I oni koji nasilje čine i oni koji po pitanju sprečavanja i sankcioniranja ne čine ništa ili čine premalo'', zaključuje Bukvić.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Imaš priču? Javi nam se!Pošalji priču
Image
Foto: Boris Scitar/Vecernji list/PIXSELL
Image
Boris Scitar/Vecernji list/PIXSELL

Ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak (Boris Scitar/Vecernji list/PIXSELL​)

Nasilje u školama se zataškava, a što radi resorno Ministarstvo?

Očito je da činimo premalo jer, kako upozorava Stipić, ''stanje sigurnosti u školama sigurno nije bolje nego prije desetak godina''. ''Zbog raširene pojave zataškavanja nasilja, ne postoje pouzdani pokazatelji o broju slučajeva nasilničkog ponašanja u školama. Pokazatelj stvarnog stanja nije čak ni broj izrečenih pedagoških mjera. Njih je manje nego prije 10 godina iz dva razloga. Prvo je smanjenje broja učenika. Danas u osnovnim i srednjim školama imamo 92.000 učenika manje nego prije 10 godina. Drugi je razlog u usložnjavanju samog postupka (upravni postupak) kažnjavanja učenika'', ističe Stipić.

Image
Foto: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
Image
Ministarstvo znanosti i obrazovanja

Ministarstvo znanosti i obrazovanja

Međutim, nitko ne može osporiti da situaciju zasigurno otežava i činjenica da u hrvatskim školama radi nedovoljan broj stručnih suradnika, a djelatnici škola su višestruko preopterećeni. Naime, mali je broj škola zaista ekipiran s cjelovitim stručnim timom, a postoje škole koje kao stručnog suradnika imaju samo pedagoga, od kojih neki pokrivaju više škola.

Vidljivo je to i iz aktualnih brojki koje su iz Ministarstva znanosti i obrazovanja naveli za Vijesti.hr. Doduše polovično jer osim traženja aktualnog broja psihologa, socijalnih radnika, defektologa i pedagoga te logopeda stanje smo. Između ostalog, željeli usporediti i sa situacijom od prije 10 godina, no sve podatke zasad nismo uspjeli dobiti.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Imaš priču? Javi nam se!Pošalji priču

U srednjim školama (159.698 učenika) na neodređeno radno vrijeme zaposleno je 355 pedagoga i 439 psihologa - od toga ih 245 sudjeluje i u izvedbi nastave iz područja psihologije. Ovom broju treba pribrojiti 83 stručna suradnika koji su zaposleni u srednjim školama kroz mjeru pripravništva.

U osnovnim je školama (316.565 učenika) zaposleno 2.705 osoba na mjestu stručnog suradnika (u vezi s mjerom Hrvatskog zavoda za zapošljavanja) od kojih neki rade u dvije škole ili u nepunom radnom vremenu te je na puno radno vrijeme zaposleno 2.371 stručnih suradnika.

Image
Foto: RTL
Image
RTL

RTL

Od toga je na radnom mjestu 806 pedagoga, 378 psihologa, 605 edukatora rehabilitatora i 916 knjižničara, navodi resorno Ministarstvo te podsjeća da je na snazi i dalje Vladina Uredba o zabrani zapošljavanja: ''No, svaka osnovna škola ima zaposlenog barem jednog stručnog suradnika i to pedagoga ili psihologa. Ministarstvo naravno u skladu s mogućnostima, sustavno poboljšava dostupnost stručnjaka svih profila. U suradnji s Hrvatskim zavodom za zapošljavanje od ove godine provodi mjeru 'Stjecanje prvog radnog iskustva/pripravništvo' za zapošljavanje pripravnika stručnih suradnika. Zaključno sa 7. prosinca 2018. godine ukupno 140 škola potpisalo je ugovor za zapošljavanje stručnog suradnika pripravnika''.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Imaš priču? Javi nam se!Pošalji priču

Što je teorija zamislila, u praksi ne funkcionira

Da je u Hrvatskoj osmišljen način potpore i podrške uključivanju učenika s teškoćama u razvoju u redovni sustav, ali je pitanje kako to izgleda u praksi, upozorava Mara Modrić, magistra edukacijske rehabilitacije.

Image

Osnovna škola, Nastava

Foto: Marko Jurinec/PIXSELL
Image

Osnovna škola, Nastava

Marko Jurinec/PIXSELL

(Marko Jurinec/PIXSELL)

''Kao u većini specifičnih poslova i projekata, očekuje se da djelatnici inkluziju provode nekritično, bezpogovorno, volonterski i bez potpore stručnjaka. Ne postoji vlast koja se ozbiljno u koštac uhvatila sa izazovima inkluzije, osiguravanjem podrške djeci, roditeljima, učiteljima. Također, godinama se ukazuje na potrebu povećanja upisnih kvota za sva tri smjera Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta. Ništa ozbiljno nije napravljeno po tom pitanju. Velik broj učenika s teškoćama u razvoju je uključen u redovne razrede, a da te škole uopće nemaju zaposlenog edukacijskog rehabilitatora koji bi bio podrška. Ako je edukacijski rehabilitator i zaposlen, broj učenika s rješenjima o primjerenom programu školovanja nema gornju granicu. Donja granica za zapošljavanje rehabilitatora je 20 rješenja, a za gornju je samo nebo granica. Tako postoje škole koje imaju po 120 učenika s navedenim rješenima. Kako sve učenike obuhvatiti edukacijsko rehabilitacijskom podrškom, ne pitajte'', napisala je, između ostalog, na portalu Nastavnici.org Modrić.

''A ono što je u Hrvatskoj inačici inkluzije defektno jest količina birokracije i nefleksibilnost nametnuta od sustava te nepovjerenje u stručnjake i manjak podrške'', zaključuje.

Image
Foto: Thinkstock
Image
Thinkstock

(Thinkstock, Arhiva​)

Problem nasilnog ponašanja u školama ne može se svesti na termin 'djeca s poremećajem u ponašanju'

Kad je o nasilju riječ, problem su u Ministarstvu nakanili riješiti Pravilnikom o načinu i obliku provođenja odgojno-obrazovne potpore i stručnog tretmana učenika u riziku za razvoj problema u ponašanju i učenika s problemima u ponašanju te Akcijskim planom za prevenciju nasilja u školama.

Plan je u izradi – trebao bi obuhvatiti promjenu pravnog okvira, pripremu edukacije te sustav podrške za učitelje, učenike i roditelje, a Pravilnik je krajem prošle i početkom ove godine bio u javnoj raspravi te zaradio niz kritika, između ostalih i onu ZPD-a, koje je upozorilo da predstavlja ''ishitreni, površan i kontraproduktivan odgovor na ozbiljan i dugotrajni problem nasilja u školi''.

''Predloženi Pravilnik ne odstupa u značajnoj mjeri od aktualno prisutnih propisa i prakse u hrvatskim školama. On predviđa prvenstveno administrativno proširenje određenih postupaka i intervencija koje su i ranije bile obilježene mnogim teškoćama u realizaciji. Zato ne možemo, a da se ne pitamo zbog čega dodatno nadograđivati recept koji očito ne funkcionira?'', istaknuli su iz Zagrebačkog psihološkog društva.

Image
Foto: RTL
Image
RTL

RTL

Oni kao najvažniju zamjerku pristupu Ministarstva i Pravilniku koji je iz njega proizašao vide ''činjenicu da on u fokus stavlja učenikovo ponašanje, dakle primarno se orijentira na  promjenu učenika, bez promjene okolnosti i sredine u kojoj se manifestiraju teškoće i konflikti (poput reakcija nastavnika, školskih zahtjeva, načina ophođenja odraslih u školi…). Težište nije na odnosu učitelj – učenik (za koji učitelj ima veću moć i odgovornost), već se teret odgovornosti za promjenu stavlja isključivo na leđa djece''.

Također, zaključuju i da je ''uistinu žalosno, nestručno, etički upitno i društveno neodgovorno problem nasilnog ponašanja u školama svesti na termin 'djeca s poremećajem u ponašanju' i njime se baviti na ovaj način''.

Image
Foto: Goran Stanzl/PIXSELL
Image
Goran Stanzl/PIXSELL

Psihologinja Jasenka Pregrad (Goran Stanzl/PIXSELL)

Naime, stručnjaci, i to ne samo psiholozi znaju kako mogu utjecati na smanjenje nasilja u školama i u društvu općenito, no to traži dugoročan i sveobuhvatan pristup, a o njemu je za Vijesti.hr govorila jedna od najuglednijih hrvatskih psihologinja i članica ZPD-a Jasenka Pregrad.

Primjer je UNICEF-ov program ‘Stop nasilju’ koji je kontinuiranim i sveobuhvatnim pristupom u školama u kojima se provodio doveo do smanjenja nasilja za pola, a zlostavljanja za dvije trećine. Međutim, kako je podsjetila Pregrad, ''udruzi TESA Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku odbilo je financirati taj uspješan i posjećen program koji su financirali 10 godina, a bio je namijenjen besplatnoj podršci djeci i mladima koji trpe nasilje. Program 'Stop nasilju među djecom" koji su domaći stručnjaci razvili na inicijativu UNICEF-a i provodili od 2003. do 2010. godine i koji su s uspjehom primijenile 153 škole imao je suglasnost Ministarstva znanosti i obrazovanja te Agencije za odgoj i obrazovanje (AZOO), kao i njihovu pohvalu u završnoj evaluaciji, no nisu nađeni resursi za njegovo preuzimanje. On je proglašen primjerom dobre prakse 2014. - UN godine #ENDVIOLENCE, preveden na engleski jezik kako bi ga mogle koristiti i druge zemlje, međutim ne i zemlja u kojoj je nastao''.

Andreja Žapčić/ 27.2.2019. u 15:50
Imaš priču? Javi nam se!Pošalji priču

Više s weba

Pročitajte još

Image
'NE VIDIM NIŠTA SPORNO'

Aerodrom u Zadru lažirao milijuntu putnicu jer je Plenković bio u županiji: 'Poklopilo se'

Imaš priču? Javi nam se!Pošalji priču

Više s weba