Deset milijuna ljudi na svijetu moglo bi umrijeti zbog otpornosti bakterija na antibiotike koji se sve više i sve nerazumnije troše. Gorući je to javnozdravstveni problem o kojem se govori na Svjetskom tjednu svjesnosti o antibioticima.
Antibiotici ne djeluju na viruse
U ljekarnu po dozu antibiotika u borbi protiv bakterijskih infekcija Hrvati u prosjeku idu jednom na godinu. No nikada bez recepta.
''Bez preporuke liječnika, ne. S preporukom i dogovorom s liječnikom koristim antibiotike. Ništa na svoju ruku'', rekao je Zagrepčanin Željko.
U zimskim mjesecima česte su prehlade i gripa, a njih najčešće uzrokuju virusi. Iako antibiotici ne djeluju na viruse, raste potrošnja i potražnja za njima, što se bilježi i u Hrvatskoj. Ljekarnici savjetuju da ljudi svemu pristupaju oprezno.
''Obavezno ih savjetujemo da se uzimaju u točno određenim intervalima. Neki antibiotici se uzimaju s razmakom od 24 sata, neki nakon 12 sati, a neki svakih osam sati'', izjavio je magistar farmacije Tomislav Kukor.
A problem je što ih mnogi troše nerazumno, prema europskim istraživanjima, čak 75 posto pacijenata. Sedamdeset godina nakon uvođenja antibiotika, ako se takav trend nastavi, oni uskoro neće biti djelotvorni.
Kampanja se obraća i najmlađima
Svake godine više je od 700.000 smrti povezano s infekcijama koje su uzrokovali otporni mikroorganizmi. Od toga je lani u Europi umrlo 33.000 ljudi, a stručnjaci predviđaju da bi do 2050. moglo umrijeti 10 milijuna ljudi! Bio bi to uzrok smrtnosti broj jedan.
''Ako ništa ne poduzmemo, to je brojka veća od karcinoma. Predviđa se da će od toga umrijeti osam milijuna ljudi'', uvjerena je Arjana Tambić Andrašević iz Klinike za za infektivne bolesti ''Dr. Fran Mihaljević''.
Javna kampanja o svjesnosti o otpornosti bakterija na antibiotike u Hrvatskoj je specifična jer se obraća i najmlađima. Već godinama djeca u vrtićima čitaju slikovnicu o antibioticima, a njezin autor je Sven.
''Slikovnica ''Kako je Ješko pobijedio prehladu'' pokazala je djeci da se prehlada može preboliti medom, čajem, toplim krevetom'', rekao je autor Sven Pal iz Sekcije za kontrolu rezistencije na antibiotike.
A otpornost bakterija na antibiotike mogla bi se zaustaviti razumnom uporabom, razvojem novih antibiotika, ali i češćim pranjem ruku.
