ekonomski analitičar Velimir Šonje za rtl direkt / 'Ova Vlada će razočarati one koji su očekivali velike rezove, u njima nema dovoljno političke snage za to'

U studio RTL Direkta ugostili smo čovjeka koji je bio skroz unutra i moderirao raspravu na konferenciji, ekonomskog analitičara Velimira Šonju.

23.2.2016.
22:44
VOYO logo
Image
'the good, the bad and the ugly' /

Orešković istaknuo kako investitori imaju povjerenja u Hrvatsku, s Brkićem će razgovarati ovaj tjedan

Image
'the good, the bad and the ugly' /

Orešković istaknuo kako investitori imaju povjerenja u Hrvatsku, s Brkićem će razgovarati ovaj tjedan

Premijer Tihomir Orešković obratio se novinarima u utorak na konferenciji HGK pod nazivom 'proračun zaokreta', na kojem je glavna tema bila državni proračun za 2016. godinu., no dosta toga je ostalo nejasno.

Upravo zbog toga u studio RTL Direkta ugostili smo čovjeka koji je bio skroz unutra i moderirao raspravu na konferenciji, ekonomskog analitičara Velimira Šonju

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Kako ste vi na kraju ovo sve shvatili, hoće li biti nekih ozbiljnijih rezova ili će to opet biti neka šminka koju ćemo tijekom godine rebalansirati i opet biti na početku?

Zapravo nije danas bilo ni realno očekivati da ćemo čuti puno detalja, ministar Marić je najavio za četvrtak tzv. smjernice ekonomske i fiskalne politike, što znači okvir s brojkama. Još uvijek ne svi detalji proračuna, ali u četvrtak se objavljuje okvir. Na temelju onog što je rečeno danas od strane ministra Marića, možemo zaključiti da će on ciljati, što se tiče rashoda, da proračun otprilike ostane na nekoj razini koja je bila 2015. godine. To pokazuje politički pragmatizam i razočarati će one koje su od ove vlade očekivali velike rezove. To nije ni iznenađenje jer je premijer i to najavio - da velikih rezova neće biti. No u čemu je njihov problem s rashodima? Trenutno postoje tri stvari zbog kojih rashodi rastu automatski. Prilagodba mirovina, prvo. Drugo, u udjelu plaća imate uvođenje takozvanih koeficijenata za staž koji su neko vrijeme bili zamrznuti i rast od potencijalno šest posto kad BDP raste barem dva posto. To se sada potencijalno aktivira. Vlada taj dio mora spriječiti da se realizirati, a hoće li to sindikati podržati, to će se vidjeti. Očito nema političke snage za dublje zadiranje u rashode.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Je li ova nedavna prognoza rasta BDP-a od 2 posto opet dobrodošla da nam drži glavu iznad vode, a da ne moramo ništa bitnije mijenjati? 

I tu je Marić danas bio korektan jer je vrlo jasno rekao: nama će se bolje puniti proračun zbog rasta i boljeg prihoda zbog poreza i doprinosa, ali to neće riješiti naš fiskalni problem. To znači da će naš deficit i dalje biti iznad tri posto BDP-a, a javni dug će i dalje rasti. Ova Vlada je odlučila ići nekim srednjim putem, kao i prošla.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Premijer i ministar očukuju da će stvar spasiti tzv aktiviranje mrtvog kapitala i tu očekuju oko 500 milijuna eura? Je li to realno u tako kratkom roku prodati državnu imovinu u tom iznosu? 

Meni je teško spekulirati jer niti o cifri znam detalje, niti o imovini o kojoj je riječ.    

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Očekuje i milijardu dolara iz Europskih fondova? Koliko je to realno? 

To je nešto što ova vlada može napraviti, poboljšati korištenje sredstava iz EU fondova. Mi smo sada došli negdje blizu 4 milijarde godišnje. U teoriji to može ići do milijardu eura godišnje, a to je vrlo teško za ostvariti. 

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Najveći izazov je HAC,ERZ i HC sa više od 5 miliajrdi eura duga, jeste li danas raščistili ide li se u monetizaciju, privatizaciju ili što?

Ne, ništa nije raščišćeno, mislim da je tek današnjim govorom ova tema otvorena. Ona je, kao što se sjećamo, iz vremena prijetnje referendumom, uvijek teška politička tema. Činjenica je da prihodi autocesta ni iz bliza ne mogu pokriti terete otplata koji dospijevaju od ove do 2019. godine. To jednostavno trebamo riješiti restrukturiranjem autocesta.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Koliko je to dobro ulaganje za mirovinske fondove, da se naše buduće mirovine ulože u firmu koju vode sindikati i iz koje je dosad krao tko je stigao? 

Na to pitanje trebaju odgovoriti menadžeri mirovinskih fondova, ali koliko ja shvaćam njihovu logiku, ona je sljedeća: mi sada 72 posto naših budućih mirovina imamo u državnih obveznicama, to se može smanjiti na 40 ili 50, a razlika koja postoji, to se može uzeti udjel u autocestama, prihodima od cestarina ili u nekim državnim projektima. To konceptualno nije loše zamišljeno.

Tekst se nastavlja ispod oglasa


Brave
Senorita 89
Versailles
Brak na prvu
Samit
default_cta
Tajne vinove loze
Hell's kitchen
Ljubavna zamka
Pevačica
Brak na prvu Australija
default_cta
Pirata i kapitano
Obiteljske tajne
Otok iskušenja
Cijena strasti
VOYO logo