Uvođenje eura, na što se Hrvatska obvezala ulaskom u Europsku uniju - pridonijet će gospodarskom rastu. Barem tako tvrde u Vladi, no ako se pita oporbu, zemlja za to još nije spremna.
Konkretan datum uvođenja eura Vlada ne otkriva, ali najavljuje da će pojačati pripreme za taj proces. Ipak, otklanjaju strah da građane očekuje val poskupljenja. Premijer tvrdi da će trošak prelaska na euro biti neznatan.
"Na to ukazuju iskustva drugih članica gdje su cijene u prosjeku povećane za svega 0,23 posto. Da budem sasvim plastičan to znači da bi vam se prosječna cijena jedne kave povećala za oko dvije lipe", tvrdi predsjednik Vlade Andrej Plenković.
Na zamjenu nacionalne valute, Hrvatska će pričekati još koju godinu. A Vladin plan je jasan - euro bi trebao donijeti bolji životni standard:
"Ne stoje zvučni slogani da ćemo dobiti europske cijene, a sačuvati hrvatske plaće", rekao je premijer.
Jer su upravo u eurozoni plaće rasle brže od cijena, dok se Hrvatska time ne može pohvaliti. Javnost umiruju i ministar financija i guverner:
"Koristi od uvođenja eura bilo da govorimo o kamkatnom valutnom tečajnom ili drugom transnakcijskom riziku su kud i kamo veće od potencijalnih troškova i eventualnih nedostaka", rekao je ministar financija Zdravko Marić.
"Ono što ćemo tražiti da se cijene izražavaju i u kunama i eurima i prije ulaska u eurozonu da bi se zaštitilo potrošače od poskupljenja", rekao je guverner HNB-a Boris Vujčić.
Opozicija upozorava da Hrvatska trenutno nije spremna, a u Mostu prijete i referendumom:
"Načelno jesmo za taj projekt, ali kad RH bude sigurna da njena ekonomija nije tako ranjiva kao što je sad", rekao je SDP-ov saborski zastupnik Branko Grčić.
"Hrvatska u ovom trenutku ako Vlada ustraje, srlja, i zato će se suočiti se s refendumom o euru", najavio je MOST-ov Božo Petrov.
I dok Petrov najavljuje referendum, ministar financija tvrdi da od njega nema straha. Građane očekuje kampanja u kojoj bi trebali doznali sve prednosti i mane nove valute.
