Da je lani samo jedna beba više rođena u Hrvatskoj nego godinu prije, to bi bilo veselje za zemlju s alarmantnom demografskom slikom, a rođeno je 648 djece više, barem tako kažu podaci Ministarstva uprave. Time se premijer Andrej Plenković odmah požurio pohvaliti: ''Prema podacima Ministarstva uprave, imamo solidne vijesti - broj rođenih 2019. je 36.553, što je više nego 2018. kada je bilo 35.905, a 2017. bilo je rođeno 35.221. Tu vidimo jedan pozitivan trend, no daleko je to od kompletnog anuliranja negativnog trenda''.
VEZANE VIJESTI
RTL Direkt je početkom veljače istražio je li barem euforija Svjetskoga nogometnog prvenstva uspjela uljepšati demografsku sliku, no podaci su pokazali da su nas Luka Modrić i ekipa eventualno spasili od još gore demografske katastrofe.
Pitali smo mlade roditelje što oni kažu, a jedan od njih, Mario, kaže: '''Pomogli su kafićima da se popije puno više piva, ali mislim da to nema veze s demografijom, a kad su došli doma, išli su spavati, nisu bili sposobni raditi ništa drugo''. ''Mislim da nema veze s tim, nitko to nije pratio'', dodaje Alma.
Barata se neujednačenim podacima, a ima i lažne statistike
Problem s premijerovom objavom jest što Ministarstvo uprave broji
410 beba više nego što to prikazuju podaci Državnog zavoda za
statistiku, a demograf Marin Strmota upozorava:
''Djeca popisana na datum događaja za razliku od djece rođene na
datum rođenja. I to je ono što bilježi Ministarstvo uprave i
postoji kasnije razlika u službenoj statistici i radi se o
nekoliko stotina djece, a ti se podaci kasnije čiste. Osim toga
ima lažne statistike da na primjer u Splitsko-dalmatinskoj
županiji ima veći broj djece zato što je dio djece prijavljeno iz
BiH pograničnih dijelova pa su u Imotskom prijavljeni''.
Ako se zna da je prošle godine umrlo 54.050 ljudi i da je
negativni prirast bio 17.500 ljudi, uza sva iseljavanja, čak i da
porast od nekoliko stotina beba postoji, daleko je to od znatnog
rasta kakav je potreban Hrvatskoj. Demograf Stjepan
Šterc smatra ''da nema nikakve signifikantnosti vezane
za Vladine mjere i ako postoji neka, ona je vezana za lokalne
sredine jer one su napravile puno više mjera nego
Vlada''.
'Hvatati se za nekoliko stotina djece je sitničarenje
koje nema veze s ozbiljnim politikama'
Bez cjelovite populacijske politike u budućnosti neće biti ni
populacije na kojoj bi se politika mogla provoditi, a Strmota
dodaje: ''Hrvatska bilježi snažan demografski pad i sad na razini
od 36.000 rođenih, ali osim pada nataliteta imamo veliko
iseljavanje od 200.000 ljudi za zemlju koja ima četiri milijuna
ljudi to je ogroman udarac. Hvatati se za nekoliko stotina djece
je sitničarenje koje nema veze s ozbiljnim politikama''.
Ono što je sigurno je da među rođenima u 2019. znamo najčešća
imena: Luka, David,
Jakov, Ivan i
Petar pet su favorita među imenima za
dječake dok su najčešća imena za
djevojčice: Mia, Ema,
Lucija, Sara i
Nika.
A stvarnu demografsku sliku trebali bismo znati u proljeće iduće
godine, kada će ponovno nakon 10 godina i poslije ere silnih
iseljavanja i pada nateliteta biti proveden popis stanovništva.
