Prije tri godine vaga joj je pokazivala 135 kilograma, sada ima 70. Mirnu smo upoznali kao kandidatkinju 4 sezone RTL-ovog showa Život na vagi.
"65 kila razlike, to je veliki posao. Znači od psihičke do fizičke strane. Treba stvoriti nove navike. Nije mi teško gledati fotografije od prije. Ja sam ponosna i sretna jer sam uspjela i napravila ono što je dobro za mene", rekla je Mirna Posavec.
Prije svega za njezino zdravlje, a svojim iskustvom sada pomaže drugima.
"Sve je lakše nakon gubitka kilograma, od penjanja uz stepenice do vezanja tenisica. Sljedeći pothvat mi je skakanje padobranom- to sad mogu jer nemam toliko kila", kaže Mirna.
Problem pretilosti treba rješavati od najranije dobi pri čemu je važno da roditelji debljinu prepoznaju.
"Što je dijete deblje to je manji udio roditelja koji ispravno percipira stanje uhranjenosti. Kad dođemo do samog problema debljine čak 90 posto roditelja ne primjećuje da njihovo dijete ima taj problem, 23% roditelja smatra da dijete koje objektivno imam debljinu je normalne tjelesne mase", rekla je Sanja Musić Milanović voditeljica Odjela za promicanje tjelesnog zdravlja HZJZ-a.
Svako treće dijete ima problema prekomjernom tjelesnom masom i debljinom. Čak 33 % djevojčica i 37% dječaka ima problema s kilogramima.
To su podaci prije pandemije korona virusa, novo istraživanje je u tijeku, a rezultati bi mogli biti još porazniji.
"Mi znamo da postoji sinergija dviju pandemija – COVID-a i debljine, znači jedna sindemija i očekujemo da će nažalost biti više djece nego 2019. godine", kaže Musić Milanović.
Čak 65% Hrvata bori se s prekomjernom težinom, a debljina je povezana s mnogo drugih ozbiljnih bolesti.
"Puno češći su karcinomi kod osoba koje imaju prekomjernu težinu i debeli su, dakle sprečavanjem debljine sprečavamo i niz drugih bolesti zato je to zdravstveni problem broj jedan", rekao je Davor Štimac, predsjednik Hrvatskog društva za debljinu.
Debljina utječe i na mentalno zdravlje, 40% do 60% pretilih osoba pokazuje simptome depresije.
"Glad može biti fiziološka, prirodna, ali vrlo često ona je emocionalna - gladni smo nečega drugog i to onda kompenziramo s hranom. Dosta psihičkih bolesti je povezano s uzimanjem hrane, depresija, anksioznost", rekao je psihijatar u Klinici za psihijatriju Vrapče, Ante Bagarić.
Procjenjuje se da će do 2030. u Hrvatskoj s debljinom živjeti svaka treća žena i svaki treći muškarac - zato treba reagirati odmah!
