Ove godine niti jedan srednjoškolac nije upisan na smjer zlatara, urara ili kovača. I nisu to jedina zanimanja za koje učenici u Hrvatskoj nemaju nimalo interesa.
Za ukupno 12 smjerova tradicijskih obrta ove godine nije bilo upisanog nijednog jedinog učenika. Ostaje li Hrvatska bez tradicijskih obrta?
Nitko neće u mornare pjevalo se još osamdesetih. No, čini se danas nitko neće ni u zlatare, urare, kovače, krznare, klobučare, bačvare, kožare, lončare, a ni drvotokare.
Zlatarski zanat generacijama je u Tomovoj obitelji no njegovi sinovi nisu naslijedili obiteljski posao.
"Sad je drugo vrijeme. Nije kao što je bilo ranije. Prije smo bili ono u radioni cijeli dan. Danas tehnologija, nitko ne želi da se zatvori cijeli dan. Svi oće nekako na gotovo", rekao je zlatar Tom Bisaku.
Naučnici su nekoć kucali na vrata tražeći gdje naučiti zanat.
"Ima već deset godina da se nitko nije javio jer je taj zanat sada demode", dodaje Bisaku.
A moderno i tradicionalno s ciljem očuvanja starih obrta svake godine zajedno spoje u Obrtničkoj komori manifestacijom Zlatna igla. Garantiraju da posla za obrtnike itekako ima.
"Svako dijete koje se danas upiše u srednju strukovnu školu možemo garantirati da će za tri godine imati osigurano radno mjesto", kaže Mirza Šabić, predsjednik obrtničke komore Zagreb.
I u školi za Modu i dizajn imaju dva smjera na koja se nitko nije upisao. No, oni koji jesu kažu, uživaju jer rade ono što vole.
Njihova ravnateljica kaže kako je u modi lov na diplome za koje neke osobe misle kako će im osigurati prestiž i položaj u društvu.
"Ali kad dođete u ovakve škole i kad vidite koliki je to ogromni potencijal samih nastavnika, kreativni potencijal, i učenika, i kad vidite proizvode u svojim rukama meni je žao što ja evo nisam upisala strukovno zanimanje", zaključila je Maja Dadić Žeravica, ravnateljica škole za modu i dizajn.
Jer roboti, nas na sreću, ne mogu baš u svemu zamijeniti.
