U prvom krugu prošlih predsjedničkih izbora odazvalo se nešto više od 46 posto birača, ali u drugom je odlučila rekordno mala razlika glasova.
Istražujemo s kolikom su prednošću kandidati pobjeđivali od prvih predsjedničkih izbora do danas i što kažu stručnjaci o idejama povećanja predsjedničkih ovlasti.
Samo je Franjo Tuđman izbore dobio u prvom krugu. Istina, bilo je to posebno vrijeme; ali više od milijun i pol glasova koje je dobio 1992. - to nitko kasnije nije uspio ponoviti. Na sljedećim je izborima dobio 200.000 glasova manje, ali bilo je to dovoljno za pobjedu bez problema.
"Ova kampanja je svađalačka"
Stipe Mesić umalo se približio Tuđmanovu izbornom uspjehu, ali je ipak išao u drugi krug. Godine 2000. pobijedio je Dražena Budišu tijesno, ali je zato na sljedećim izborima, u drugom krugu sa skoro milijun i pol glasova glatko pobijedio Jadranku Kosor.
Ivo Josipović 2010. pobjeđuje u drugom krugu Bandića s gotovo 1,4 milijuna glasova, a HDZ-ova kandidata ostavlja izvan finala utakmice.
"Općenito, kampanja je tada bila puno ozbiljnija. Mi smo više inzistirali na programima, na onome što ćemo napraviti, a današnja je kampanja više svađalačka, puna izvlačenja iz konteksta i podmetanja", kazao je bivši kandidat za predsjednika RH Andrija Hebrang.
Grabar-Kitarović imala samo 30.000 glasova više od Josipovića
Samo 30.000 glasova više na zadnjim izborima dovelo je Kolindu Grabar-Kitarović na mjesto predsjednice i učinilo Ivu Josipovića prvim predsjednikom RH koji nije potvrdio svoj drugi mandat. "Načelo je potpuno jasno. Imamo izbore i tko dobije više glasova, on je pobijedio", kaže Josipović, a na pitanje: "Makar i s tri glasa više?", odgovara: "Pa teoretski, ali naravno da neće to biti. Ja sam 1,3 milijuna. To je samo teoretski moguće, da izađu 3 čovjeka i da bude 2-1. Ali naravno da to nije praksa i da se neće dogoditi".
A s obzirom na to da je kampanju za ove izbore dijelom obilježila rasprava o većim ovlastima predsjednika, upravo je Josipović organizirao okrugli stol na kojem su ustavni stručnjaci objasnili zašto promjena ovlasti ne bi bila najbolje rješenje.
"Zamislite situaciju u kojoj predsjednik ujutro sazove sjednicu Vlade na kojoj predsjedava i diktira tempo oko toga što bi Vlada trebala odlučiti u gospodarskim pitanjima, popodne suspendira neki zakon, pošalje ga na ocjenu ustavnosti Ustavnom sudu, a navečer organizira referendum na kojem predloži 50 novih zakona koje je napisao i traži od naroda da se to donese", objasnio je profesor ustavnog prava Đorđe Gardašević.
Josipović je podsjetio i na nekoliko situacija u kojima je teško sukreirati vanjsku politiku bez velikih sukoba s Vladom pa su se složili da ovlasti treba samo bolje definirati.
Doduše, tek ćemo nakon rezultata izbora vidjeti hoće li priča o ovlastima predsjednika ostati - samo dio predizborne kampanje.
VEZANE VIJESTI:
