inicijativa liječnika i znastvenika / Pročelnik Zavoda u KBC-u o kampanji skupljanja novca: 'Išla bi za terapiju koja uči stanice prepoznati tumore'

RTL-ova Leona Šiljeg razgovarala je s pročelnikom Zavoda za hematologiju KBC Zagreb Igor Aurerom o detaljima kampanje kojom se želi prikupiti 2,5 milijuna eura za projekt Uvođenja naprednih oblika staničnih imunoterapija tumora u Hrvatskoj.

Podsjetimo, uvođenjem četiri oblika stanične imunoterapije u Hrvatsku, bila bi stvorena nova nada za izliječenje onkoloških pacijenata, a inicijativu su pokrenuli doktori i znanstvenici okupljeni ispred Zaklade "Zora".

Plan je prvi milijun skupiti za, takozvanu, CAR-T terapiju koja se jedino primjenjuje u KBC Zagreb, a pročelnik Zavoda za hematologiju KBC Zagreb Igor Aurer pojasnio o čemu se radi.

"CAR-T stanice su stanice limfocita, koji se nalaze u krvi svakog od nas i koji se uzmu iz krvi bolesnika te genetski se promijene tako da mogu prepoznati i uništiti tumorske stanice. Danas se koriste za liječenje pojedinih vrsta limfoma. Kod nas je dostupna za liječenje B velikostaničnog limfoma, vrste limfoma odraslih, te za B limfoblastične leukemije akutne u onih mlađih od 20 godina. Do sada smo u Hrvatskoj liječili 30-ak bolesnika", rekao je dr. Aurer.

stanična imunoterapija /

'Prikupimo li 2,5 milijuna eura, onkološki pacijenti u Hrvatskoj dobit će novu šansu za život'

stanična imunoterapija /

'Prikupimo li 2,5 milijuna eura, onkološki pacijenti u Hrvatskoj dobit će novu šansu za život'

Na pitanje kakvi su ishodi liječenja, kaže: "Oko trećina bolesnika povoljno odgovori i bude u dugotrajnoj remisiji, nadamo se i izliječeni. Nažalost, dvije trećine ipak umre ili od komplikacija ili od svojih bolesti, ali to su bolesnici za koje druge terapije ne postoje i zapravo ova trećina je značajan dobitak. Trenutno su u Europi i svijetu CAR-T stanice registrirane za još neke vrste tumora, svi su to tumori B loze ili limfomi ili multipli mijelomi. Oni nisu dostupne kod nas, proizvođači su velike farmaceutske tvrtke koje nisu zainteresirane donijeti ih u Hrvatsku."

Do sada smo vidjeli kako roditelji i udruge prikupljaju novce u sličnim kampanjama, sada to čine doktori i znanstvenici. Na pitanje, može li pomoći država, RTL-ova sugovornik odgovara: "Država uvijek može i pomoći o odmoći, dati dodatna sredstva, stvoriti uvjete, olakšati sam postupak odobravanja ovakvih terapija, a može i odmoći."
Kada se prikupi novac, to ne znači da pojedina djeca i dalje neće odlaziti vani na eksperimentalna liječenja. "Ali će znatni dio bolesnika, kojima ne možemo pomoći, barem ćemo pokušati pomoći. Uvijek kod eksperimentalne terapije to znači da može ali i ne mora uspjeti", rekao je dr. Auer.
Kad se prikupi prvi milijun eura, liječit će se prvi pacijent, liječnici se nadaju da će to biti do kraja 2023. godine