dnevni red / Prvu sjednicu Vlade Tim Orešković započeo riječima: 'Ostani miran i vladaj'

Premijer Tihomir Orešković poručio je u četvrtak na sjednici Vlade kako su svi njezini članovi znali da će se suočiti s izazovima, a iz izlaganja ministara o izvršenoj primopredaji vidi se da postoji ogroman potencijal

28.1.2016.
9:46
VOYO logo

Na početku današnje sjednice premijer Tihomir Orešković je kazao kako je dobio dobar savjet: 'Stay calm and govern on' ('Ostani miran i vladaj'). 

"Mislim da je riječ o dobroj poruci i savjetu“, dodao je.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Orešković se prije početka sjednice pozdravio sa svim ministrima, a među njima nije bilo ministra branitelja Mije Crnoje o čijoj sudbini je sinoć do kasno raspravljano u Banskim dvorima.

Image
Foto: Patrik Macek/PIXSELL
Image
Foto: Patrik Macek/PIXSELL

(Foto: Patrik Macek/PIXSELL)

Tekst se nastavlja ispod oglasa

U MVP još prostora za zapošljavanje

Ministar vanjskih i europskih poslova Miro Kovač kazao je kako je u tom ministarstvu zatekao 1.098 zaposlenih, što je manje od predviđenih 1344 radnih mjesta, odnosno da još ima prostora za zapošljavanje. Od tog broja u sjedištu ministarstva je 665 zaposlenih, a u diplomatskim misijama i konzularnim predstavništvima još 453. 

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Kovač je kazao kako je zatekao tri važna postupka koja su u tijeku, a to su postupak sukcesije imovine bivše države, postupak prilagodbe diplomatskih misija shengenskim standarima, te projekt Hrvatske kuće u Bruxellesu kao budućeg sjedišta hrvatske misije pri EU-u.

Istaknuo je da u proračunu Ministarstva vanjskih i europskih poslova nije zatekao minus, za 2015. je izvršeno 88 posto resornog proračuna, procjena je da se s tim proračunom može funkcionirati i ove godine pa "sigurno neće biti zatraženo više novaca". Dapače, kazao je, predviđeno je da se može uštedjeti na nekim stavkama, npr. u poslovanju diplomatskih ureda i konzularnih misija u inozemstvu, te nekim projektima koji nisu provedivi,

Tekst se nastavlja ispod oglasa

"Kuća nije bila u minusu, zaposlenika ima 1098 i uvjeren sam da ćemo složiti kvalitetan pororačun koji će omogućiti daljnju racionalizaciju na razini ministarstva", zaključio je ministar vanjskih poslova.

Proračun MORH-a 1,3 posto BDP-a

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Ministar obrane Buljević rekao je kako je prilikom primopredaje dobio izvješće o financijskom stanju i svim aspektima rada u resoru. Oružane snage funkcioniraju bez problema, stanje u misijama u inozemstvu je u redu, o stanju je brifirana i predsjednica Republike, istaknuo je Buljević.

Image
Foto: Patrik Macek/PIXSELL
Image
Foto: Patrik Macek/PIXSELL

(Foto: Patrik Macek/PIXSELL)

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Podsjetivši da je proračun tog ministarstva bio konstantno u padu, naveo je kako je u 2015. proračun iznosio 1,3 posto BDP-a, a na temelju prvih brifinga sa suradnicima misli da će moći funkcionirati u sklopu tog proračuna.

To ministarstvo ima 1011 zaposlenih, dok je u Oružanim snagama brojno stanje 16.094 djelatne vojne osobe i 1520 državnih službenika i namještenika.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Migrantska kriza i dalje u fokusu

Ministar unutarnjih poslova Vlaho Orepić iz svog je resora posebice izdvojio migrantsku krizu kao jedno od najvažnijih pitanja, podsjetivši da je već posjetio zimski prihvatni centar u Slavonskom brodu.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Za zbrinjavanje migranata potrošeno 145 milijuna kuna

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Pritom je istaknuo da je do sada na zbrinjavanje migranata, kojih je do jutros u Hrvatsku ušlo više od 611.000, utrošeno ukupno 145 milijuna kuna. No, iz proračuna EU-a Hrvatskoj je za to odobreno 12,4 milijuna eura, a povučeno je tek 9,9 milijuna eura.

Posebice je naglasio kako se radi na tome da se uskoro migranti uopće ne bi zadržavali u Hrvatskoj.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Image
Foto: Patrik Macek/PIXSELL
Image
Foto: Patrik Macek/PIXSELL

(Foto: Patrik Macek/PIXSELL)

Proračun MUP-a, rekao je ministar, iznosi 4,7 milijardi kuna, a prijedlog proračuna za 2016. može biti na razini prošle godine, unatoč tome što će i tako biti u minusu većem od 300 milijuna kuna, prvenstveno zbog obveza prema Schengenu, ali za to će se ostvariti uštede na drugim stavkama.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Potrebno malo povećanje proračuna Ministarstva pravosuđa

Ministar pravosuđa Ante Šprlje naveo je u svom izvješću kako je u tom resoru lani zaprimljeno 950.000, a riješeno 970.000 predmeta, dok je oko pola milijuna predmeta ostalo nerješeno.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Proračun tog ministarstva u 2015. je bio 2,4 milijarde kuna, što je iznos koji okvirno zadovoljava potrebe ministarstva, uz eventualno malo povećanje, jer ima nepodmirenih troškova od 40 milijuna kuna za intelektualne usluge, rekao je Šprlje.

Cijeli sustav (ministarstvo, sudovi, državno odvjetništvo i dr.) broji 13.588 zaposlenih. U samom ministarstvu popunjeno je oko 70 posto od 4500 predviđenih radnih mjesta, odnosno trebat će dodatno zapošljavati, a i velik broj ljudi radi na ugovore o djelu, što također treba riješiti, zaključio je Šprlje.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Ministar pomorstva, prometa i infrastrukture Oleg Butković upozorio da je najveći problem u njegovu resoru kreditna zaduženost, odnosno to što se do 2020. za otplatu kredita ukupno mora izdvojiti 5,3 milijardi eura.

Kreditna zaduženost Ministarstva pomorstva, prometa i infrastrukture 5,5 milijardi eura

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Butković navodi da je popunjenost njegova ministarstva osobljem 65 posto, a proračun je nešto manji od 5,8  milijardi kuna.

Image
Foto: Patrik Macek/PIXSELL
Image
Foto: Patrik Macek/PIXSELL

(Foto: Patrik Macek/PIXSELL)

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Kao veliki problem ističe kreditnu zaduženost koja trenutno iznosi nešto više d 5,5 milijardi eura (HAC, Autoceste Rijeka-Zagreb, Hrvatske ceste, HŽ Cargo, HŽ Infrastruktura, HŽ Putnički prijevoz).

U razdobolju 2016. do 2020. ukupno na naplatu za glavnicu i kamate dolazi 5,3 milijardi eura, od čega u ovoj godini 1,47 milijardi eura.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Potreba za dodatnim službenicima u Ministarstvu uprave

Ministrica uprave Dubravka Jurlina Alibegović kaže da je u njezinu ministarstvu, s obzirom na sistematizaciju radnih mjesta, popunjenost 70 posto te drži da će zato što taj resor očekuje "niz reformskih poteza" trebati zapošljavati dodatne službenike.

Napomenula je da ministarstvo ima nepodmirene obveze za hitronet uslugu, odnosno internetsko povezivanje ureda državne uprave, u iznosu od 4 milijuna kuna, a ukupni je proračun 38,8 milijuna kuna. Ističe da je Ministarstvo uprave jedno od rijetkih koje je dobilo bezuvjetno izvješće državne revizije.

Podbačaj u apsorpciji sredstava iz EU fondova gotovo 50 posto

Ministar regionalnog razvoja i europskih fondova Tomislav Tolušić navodi da je od 330 sistematizacijom predviđenih radnih mjesta u ministarstvu zaposleno 214 djelatnika.

Ističe da je apsorpcija sredstava iz EU fondova u 2015. bila 4 milijarde kuna, iako je bilo planirano 7,8 milijardi kuna, odnosno podbacilo se za gotovo 50 posto.

Image
Foto: Patrik Macek/PIXSELL
Image
Foto: Patrik Macek/PIXSELL

(Foto: Patrik Macek/PIXSELL)

U 2015. pokrenuto je 89 postupaka dodjele bespovratanih sredstava ukupne vrijednosti 9,6 miliijardi kuna. Plan je, kaže Tolušić, kroz četiri operativna programa u ovoj godini pokrenuti 217 takvih postupaka ukupne vrijednosti oko 4 milijarde eura, a očekuje da će se realno povući oko milijardu eura.

Ministarstvo poljoprivrede se mora riješiti zaliha šećera

Ministar poljoprivrede Davor Romić također navodi pitanje ljudskih resursa u ministarstvu koje je, kaže, s obzirom na sistematizaciju popunjeno 80 posto. "Jako je puno onih koji rade na ugovor od djelu i to je izazov riješiti", kazao je.

Proračun ministarstva, smatra, uz mala povećanja bit će dostatan da ono može nastaviti normalno funkcionirati.

Kao neriješeno pitanje izdvaja obvezu Hrvatske da do kraja ožujka, temeljem ugovora s EU-om, riješi pitanje špekulativnih zaliha šećera, a riječ je o 37.000 tona.

Ako se Hrvatska tih zaliha ne riješi, kazna bi mogla biti 16,7 milijuna eura pa je Romić poslao pismo Europskoj komisji u kojem moli da se rok za izvršenje obveze produži za najmanje četiri mjeseca.

HZMO u tri godine uštedio 577 milijuna kuna

Ministrica rada i mirovinskog sustava Nada Šikić navodi da je u sustavu zaposleno 388 ljudi, a prema sistematizaciji još je 108 nepopunjenih mjesta.

Ističe da je u HZMO-u, kao najvećem dioniku u sustavu, u tri godine napravljena ušteda od 577 milijuna kuna, a smanjen je i broj zaposlenih, uglavnom prirodnim odljevom.

"Neće biti potrebna dodatna ulaganja, već ćemo se moći pokriti s postojećim sredstvima", ističe Šikić.

Osnovni problem u sustavu je, navodi, Zavod za vještačenje i profesionalnu rehabilitaciju osoba s invaliditetom zbog potkapacitiranosti. Nedostaje im veliki broj stručnjaka, kao i prostor, a to na kraju plaćaju građani, kaže Šikić, jer čak 23.000 predmeta čeka na rješavanje.

Upozorava i na nedovoljno dobru suradnju Hrvatskog zavoda za zapošljavanje s gospodarstvom jer, kako je rekla, nisu dovoljno dobro planirane prekvalifikacije u odnosu na potrebe tržišta rada.

U zdravstvu manjak od 2,5 milijarde kuna

Ministar zdravlja Dario Nakić navodi da je u sustavu nakon sanacije u 2014. godini ukupan manjak u 2015. iznosio 2,5 milijarde kuna, odnosno smanjen je za 300 milijuna kuna.

Mi smo se obvezali EU-u da će se te obveze smanjiti za 700 milijuna kuna, što znači da to nismo ispunili, upozorava Nakić.

Najavljuje reorganizaciju sustava i kaže kako projekcije pokazuju da bi se kroz 2017. ili do kraja 2018. sustav mogao stabilizirati, tj. sam financirati i vratiti postojeće dugove kroz povećanje prihoda od dodatnog zdravstvenog osiguranja.

Vidjet ćemo hoće li tako biti, kaže Nakić upozorivši pritom da je porast troškova HZZO-a iznosio oko 15 posto, pa će biti potrebna revizija njegova poslovanja.

Umjesto najma moglo se kupiti helikopter

Navodi kao primjer iznajmljivanje helikoptera za hitne intervencije od talijanske tvrtke, jer je iznos najma za jedan kvartal bio toliki da bi Hrvatska na godišnjoj razini sama mogla kupiti takav helikopter.

Platili smo 11 milijuna kuna, a novi helikopter košta 30 milijuna kuna, znači za godinu dana mi sami sebi kupimo helikopter, kaže Nakić.

Ministrica socijalne politike i mladih Bernardica Juretić navodi da je u ministarstvu zaposleno 257 osoba, a u cijelom sustavu ukupno 6746.

Proračun je prošle godine iznosi 4,7 milijardi kuna i ostalo je neutrošenih 188 milijuna kuna. "Sustav je prilično realno planiran, koliko ja vidim", kazala je.

Hasanbegović apelira na povećanje proračuna Ministarstva kulture

Ministar kulture Zlatko Hasanbegović kaže kako u njegovom resoru nije problem broj, već struktura zaposlenih te navodi da je "zbog stanovitih nejasnih kriterija zapošljavanja u protekle tri godine zaposleno 30 ljudi".

Najavljuje i preustroj ministarstva, posebice vezano uz medije i medijsku politiku. Taj sektor, drži Hasanbegović, opterećuje rad ministarstva.

Temljenim problemom vidi visinu proračuna za kulturu pa je premijeru i ministru financija uputio apel da je njegovo povećanje od prioritetne važnosti. Svako daljnje smanjenje imalo bi katastrofalne posljedice po vođenje uspješne kulturne politike, poručuje Hasanbegović.

Dodao je kako bi se projekt obnove Hrvatskog povijesnog muzeja, koji je potpuno zamro, trebao tretirati kao strateška investicija.

Hasanbegović je upozorio i na problem dovršetka spremišta Hrvatskog državnog arhiva u Kerestincu, koji je, kaže, od 2007. dobro tekao, a od 2011. naglo zamire.

"To je važno zbog tzv. problema dopusnica privatnim tvrtkama za čuvanje arhivskog gradiva, što se plaćalo iz proračuna uz izliku da arhiv nema dostatne prostorije, a što je za posljedicu imalo određene afere o kojima se pisalo u javnosti", kazao je.

Male mogućnosti uštede u znanosti, obrazovanju i sportu

Ministar znanosti, obrazovanja i sporta Predrag Šustar navodi da je proračun ministarstva prošle godine bio 11,8 milijardi kuna, a rashodi za zaposlene 9,8 milijardi.

To znači da je 84 posto proračuna zadano, odnosno vrlo su male mogućnosti uštede, navodi Šustar.

Najavljuje da će tražiti dodatna sredstva za Hrvatsku zakladu za znanost koja sada godišnje dobiva 80 milijuna kuna, a Šustar želi da se izdvajanje poveća na 150 milijuna kuna godišnje.

Gajin svet
fnc 15
Hell's kitchen
Brak na prvu
Azbuka našeg života
default_cta
Cijena strasti
Tajne vinove loze
Ljubavna zamka
Smrt u raju
Pevačica
default_cta
Obiteljske tajne
Brak na prvu Australija
Sumrak saga: Mladi mjesec
Playmobil
Volio bih da sam ovdje
default_cta
VOYO logo