Imaš priču? Javi nam se!Pošalji priču
narko boom

Psihijatar za Direkt: 'U hrvatskoj se troši najviše speeda tijekom tjedna. Porast u konzumaciji vidimo i u bo...

Ljudi puše jointove da bi se opustili, lakše zaspali ili si pomogli s depresijom i tjeskobom. I uglavnom to čine kod kuće

RTL Vijesti/ 27.1.2022. u 23:26
Imaš priču? Javi nam se!Pošalji priču

U pandemiji je u Europi eksplodirala upotreba marihuane, ali smanjila se konzumacija takozvanih parti droga - ekstazija i MDMA. Pokazalo je to istraživanje europskog centra za monitoring droga.

Zanimljive su rezultate dobili internet istraživanjem u kojem je sudjelovalo 50 000 ljudi - 91% ispitanika odgovorilo im je da puše marihuanu. Kažu, možda uzorak nije reprezentativan ali ukazuje na trendove.

Već znamo da je Zagreb ponio nevjerojatnu titulu grada u kojem se puši najviše trave, ali preko tjedna. Znamo i da je upotreba kokaina skočila 500% u posljednjih nekoliko godina. Ove je teme u studiju RTL-Direkta komentirao psihijatra iz psihijatrijske bolnice u Vrapču i HDZ-ov saborski zastupnik Ivan Čelić, koji je rezultate istraživanja podijelio i na svom Facebooku.

"Hrvatska je jedan od 2 zemalja članica EU koja je sudjelovala u tom velikom istraživanju. Internetske ankete i analiza otpadnih voda jedan su od dva ključna sastojka na osnovu kojih Europska agencija za droge prati kretanje droge, i da, možemo povući analogiju ovih podataka. Treba uzeti u obzir da su istraživanja provedena u ožujku i travnju 2021. kada je bio pravi lockdown. Kako su išli novi valovi, situacija se mijenjala, ali definitivno porast marihuane je bio nešto što je bilo značajno,  klupske droge, stimulansi su bili u padu, ali kako je došlo do ublažavanja mjera lockdowna, krajem ljeta i prema jeseni, to su konzumenti nadoknadili nekako kada je došlo do mjera popuštanja i ponovo je došlo do veće potražnje i potrošnje stimulansa", kaže Čelić.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Imaš priču? Javi nam se!Pošalji priču

Na pitanje je li podatak da je u Zagrebu potrošnja kokaina porasla za 500 posto, te da je jako porasla u potrošnje trave, točan, Čelić kaže da je.

"Radi se radi po podacima analize otpadnih voda, gdje je Zagreb kao jedini grad iz Hrvatske sudjelovao u istraživanju, gdje je bilo 82 grada iz 18 zemalja, i tu su uistinu dramatični podaci, ali rekao bih da je na europskoj razini sve veća potražnja ovih neopijatskih droga, srećom heroin je u padu, ali što se tiče marihuane i stimulansa Hrvatska ne zaostaje za Zapadnim metropolama kao što su primjerice Amsterdam, Roterdam i Hamburg", kaže.

Upravo se čita

Image
SLUČAJ 'BANANE'

Kokain švercali među bananama: Podignuta optužnica protiv četiri Hrvata i jednog Talijana, zaradili više od 2,5 mil. eura

Kaže da ga je podatak da se u Zagrebu preko tjedna puši više marihuane nego u Amsterdamu iznenadio. I ne samo marihuana, već i speed koji se također u Hrvatskoj troši najviše, također radnim danima.

"Mi imamo grubu podjelu da zapadna i južna Europa više koristi kokain, a sjeverna i istočna sintetske stimulanse, dakle speed i ectasy. Hrvatska koristi i jedno i drugo, dakle tu nema razlike, mi smo u zlatnoj sredini po konzumaciji tih stimulansa", kaže.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Imaš priču? Javi nam se!Pošalji priču

Čelić kaže da su razlozi ovog narko booma to što je droga postala sve dostupnija i cjenovno prihvatljivija. Pojašnjava da je američko tržište postalo saturirano i sada je europsko tržište postalo cjenovno najmoćnije te ide prema velikoj saturaciji.

"Svaka droga ima neki svoj sinusoidni tijek. Mi smo bilježili tamo negdje oko 2000. godine na europskoj razini pad sintetskih stimulansa, a sada to raste, oblici tih tableta su sve atraktivniji. I ono što je loše, čistoća tih droga je sve veća i veća što automatski povećava vjerojatnost nekih neželjenih posljedica i smrtnih ishoda", kaže psihijatar.

S tim je povezan fenomen koji se naziva uberizacijom tržišta, što znači da možete drogu dobiti taksi uslugom. S tim se, kaže, najprije počelo u Londonu gdje se brže mogla nabaviti droga nego naručiti pizza.

 "Što se tiče tog pomaka i načina na koji dolaze te rute, moram reći da smo dio Balkanske rute. Mi imamo situaciju što se tiče kokaina, dostava od polja do stola, vlasnici iz našeg susjedstva su vlasnici plantaža koke u Latinskoj Americi i oni dostavljaju od polja do stola. Ono što je izuzetno bitno je da su laboratoriji za sintetsku drogu uglavnom bili na dalekom istoku i tamo su nabavljani, a  danas se sve više i više bilježi zapljena sintetske droge i otkrivanje laboratorija na području EU zemalja", kaže.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Imaš priču? Javi nam se!Pošalji priču

Iako nije posljedica pandemije, Čelić kaže da je ona donijela nove obrasce što pokazuje i ovo internet istraživanje. Na taj način Europska agencija za droge želi naći nove politike prema drogama.

"Droga je poput vode. Vi ako spriječite, nabavite neku branu, ona će proći ispred, iznad, lijevo ili desno. Ona ima svoj put i pandemija COVID-a je poremetila tektonski mnoštvo stvari pa i tržište drogama.

O legalizaciji marihuane u mnogim EU zemljama Čelić kaže da su put otvorile Malta i Luksemburg, iako samo 4 posto Maltežana puši marihuanu. U Malti se radi, kaže, o zakonu o odgovornoj uporabi marihuane gdje jedna osoba svije kod kuće zasaditi pet biljaka i ne smije pušiti na cesti. No, kaže da to nije potpuna legalizacije, već je na neki način otvoren put prema legalizaciji.

"Hrvatska je slijedila put Portugala i nekih zemalja u smislu da, ako imate manju količinu određenih droga, to nije kazneno nego prekršajno djelo. Tu treba kažnjavati i procesuirati dilere, a ne konzumente, osobito ako se radi o mlađoj populaciji koju treba uputiti na određena savjetovanja. Nije nužno da ide psihijatru, postoje stručnjaci koji se bave tom problematikom am koji nisu liječnici psihijatri. Što se tiče legalizacije u rekreativne svrhe, ako pogledamo pojedine savezne države SAD-a gdje se bilježi recimo broj onih koji imaju poremećaj uzimanja kanabisa i dobi od 12 do 17 godina, gdje je značajan statistički porast prometnih nezgoda pod utjecajem kanabisa, postoje i neke negativne reperkusije legalizacije u rekreativne svrhe, mislim da je potrebna javna rasprava i mislim da ne bilo dobro da Hrvata bude predvodnik, unatoč visokim brojkama koje nisu baš dobre, ako gledamo iz medicinske perspektive", smatra psihijatar.  

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Imaš priču? Javi nam se!Pošalji priču

Iako potvrđuje da bi legalizacija imala neke koristi, napose one ekonomske i turističke, kaže da je to pitanje koje su mnoge razvijene zemlje ipak odbacile.

"Švedska je rekla da pored alkohola i duhana nemaju dovoljno novaca da legaliziraju još jednu drogu. Tu je puno problema koji se otvaraju, ja ih napravio jasnu distinkciju . Mi smo legalizirali marihuanu u medicinske svrhe i tu nema nikakvih etičkih prijepora. Činjenica je da je marihuana ulazna droga, da je to nekakav ulaz u svijet ilegalne droge koja za sobom nosi i kriminal, da je 2/3 svih kaznenih djela, kada govorimo o drogama, vezano uz marihuanu. To je nešto što izaziva svojevrsnu suzdržanost i poziva na oprez. Ja bih volio da se o tome raspravlja i u stručnim krugovima i u javnosti, ali s moje perspektive mislim da to trenutno ima puno više štete nego koristi", kaže.

Pojam legalizacije, kaže Čelić, veže se uz pojam komercijalizacije. Duhanska industrija koja je pritisnuta mnogim optužbama zbog zdravstvenih šteta duhana, krenula je i u pritisak na legalizaciju marihuane.

Na pitanje kada će se razriješiti pravilnik o upotrebi medicinskog kanabisa, u čijem je pisanju i sam sudjelovao, Čelić kaže da mu je jako žao što on još nije donesen od strane Ministarstva zdravstva.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Imaš priču? Javi nam se!Pošalji priču

"Svaki put kad pitam kažu – samo što nije. Tu možemo gledati nekakvu gospodarsku aktivnost. No ono što je puno važnije, ukoliko pripravci medicinskog kanabisa ublažavaju bolove, ublažavaju spazam kod osoba s muštiklom sklerozom i koje pate od zloćudnih bolesti, onda to treba omogućiti i ukoliko je to temeljeno na dokazima treba biti besplatno za ljude kojima je to potrebno", rekao je psihijatar.

A porast korištenja narkotika primjetan je i u psihijatrijskim bolnicama.

"Čekamo službene podatke, ova situacija gdje se bilježi značajan porast korištenja marihuane i stimulansa, mi to vidimo, dakle 25 posto je veći broj hospitalizacija, posebno kod mlađih ljudi koji imaju taj problem i koji završavaju dramatično s određenim psihotičnim kliničkim slikama", zaključuje Čelić.

RTL Vijesti/ 27.1.2022. u 23:26
Imaš priču? Javi nam se!Pošalji priču

Više s weba

Pročitajte još

Imaš priču? Javi nam se!Pošalji priču

Više s weba