Slovenska strana odbija hrvatski prijedlog da policije dviju zemalja zajednički registiriraju migrante u hrvatskim vlakovima koji putuju prema Sloveniji, rekla je u petak hrvatska ministrica vanjskih poslova Vesna Pusić.
Pusić kaže da su se Slovenci našli u teškoj situaciji koju ne mogu savladati. "To je prirodno. I nama je bilo tako u početku", rekla je Pusić novinarima poslije prijema za strane diplomate u povodu 70. godišnjice osnutka UN-a i istaknula da je zato Hrvatska susjednoj zemlji ponudila pomoć.
"Mi im nudimo da njihova policija, zajedno s našom u vlakovima od Tovarnika do slovenske granice registrira ljude", rekla je Pusić. "To su putnički vlakovi, putuju dugo i stigne se registrirati pola, ako ne i više putnika", objasnila je Pusić i kazala da bi se tako smanjio pritisak na slovensku administrativnu proceduru. "Jer vi ne možete, to sad i oni sami vide, držati ljude tamo četiri ili pet dana". Onda s jedne strane gore izbjeglički centri, a s druge 7.000 ljudi probija slovensko-austrijsku granicu, rekla je ministrica.
"Stvar je jasna. Onoliko ljudi koliko iz Grčke uđe u Makedoniju, toliko će ih za 24 ili 48 sati biti na hrvatskoj pa na slovenskoj granici", rekla je Pusić. "I zato ne treba izmišljati nekakve kvote, 'može samo ovoliko ili onoliko', nego se treba dogovarati i surađivati", dodala je.
Slovenska strana zasad odbija pomoć, ali prijedlog je i dalje na stolu, naglasila je Pusić.
Komentirajući slovenske optužbe da se Hrvatska u migrantskoj krizi ponaša "neeuropski" i da mase migranata ciljano i disperzirano šalje na granicu sa Slovenijom, Pusić kaže da je to "smiješno i besmisleno".
"Mi ne proizvodimo te migrante niti oni kod nas mogu ishlapiti",
rekla je.
Ministri unutarnjih poslova Hrvatske i Srbije Ranko
Ostojić i Nebojša Stefanović dogovorili
su u petak kako će izbjeglice i migranti koji preko Srbije i
Hrvatske pokušavaju doći do zapadnoeuropskih država biti
prevoženi vlakovima Hrvatskih željeznica s ukrcajem u Šidu, a
Pusić taj dogovor pozdravlja.
"Dobro je da smo se uspjeli dogovoriti i mislim da je to zato jer
Hrvatska ne očekuje da će neki migranti u Srbiji nestati. Onoliko
ljudi koliko uđe u Srbiju, toliko će ih ući u Hrvatsku, to je
jasno. I mi bismo mogli praviti neke scene po svijetu oko toga,
ali to bi bilo iracionalno ponašanje", rekla je
Pusić.
Naglasila je i kako će Srbija morati sagraditi neke prihvatne
centre. "Ne mora to biti ništa velebno, ali mora biti nešto gdje
će se ljudi moći skloniti.
RH se transformirala iz zemlje primateljice u pružateljicu pomoći
Vesna Pusić u petak je organizirala prijem za strane diplomate povodom 70. godišnjice stupanja na snagu Povelje UN-a i kazala da proslavu posvećuje hrvatskoj transformaciji iz zemlje primateljice u zemlju pružateljicu razvojne pomoći.
Povelja UN-a, dokument te organizacije, stupila je na snagu 24. listopada 1945. Povodom te obljetnice u MVEP-u je održan prijem za diplomatski zbor, a Pusić je naglasila da UN podržava suradnju i održivi razvoj kao prioritet međunarodne suradnje i dodala kako svaka zemlja, bez obzira na veličinu, može biti akter u sustavu međunarodne pomoći. Istaknula je hrvatsku transformaciju iz zemlje primateljice u zemlju pružateljicu razvojne pomoći.
U svega dvadesetak godina članstva u ovoj univerzalnoj svjetskoj organizaciji, Hrvatska je ostvarila niz zamjetnih rezultata i sudjelovala u radu brojnih i prestižnih tijela organizacije, odnosno u pokretanju važnih inicijativa.
Na jednak način aktivnosti Hrvatske obilježile su i proteklih godinu dana u Ujedinjenim narodima. Hrvatska je i u posljednjoj godini svojeg drugog mandata nastavila aktivno sudjelovati u radu Gospodarskog i socijalnog vijeća – ECOSOC (2013-2015) te je ujedno obnašala funkciju potpredsjednika, odnosno predsjednika njegovog Integracijskog segmenta.
Također, krajem ove godine završava i ukupno četiri godine uzastopnog hrvatskog članstva u Organizacijskom odboru Komisije za izgradnju mira (PBC). Hrvatska namjerava i dalje aktivno sudjelovati u procesu uspostavljanja nove arhitekture mira UN-a, koja će se u sklopu revizije odvijati na međuvladinoj razini krajem 2015. i početkom 2016. godine. Ovo je područje gdje hrvatska iskustva – proizašla iz obnove i pomirenja nakon oružanih sukoba na njezinu teritoriju, a potom i iz sudjelovanja u UN mirovnim misijama – mogu biti od posebne dodane vrijednosti, naglašavaju u MVEP-u.
Uloga i potencijal žena u očuvanju i izgradnji mira sve se više
prepoznaje na globalnoj razini, a Hrvatska u tome aktivno
doprinosi, navode u ministarstvu, kako svojim političkim
djelovanjem, tako i na praktičnoj razini, što potvrđuje i u
svibnju održani program obuke za 14 policijskih službenica iz
sedam zemalja Afrike i Azije.
Središnji događaj ove godine predstavlja u rujnu održani Svjetski
sastanak na vrhu o održivom razvoju, kada je pod okriljem
Ujedinjenih naroda usvojena nova globalna razvojna agenda,
odnosno sedamnaest novih Ciljeva održivog razvoja. Nastavljajući
svoj angažman na ovom planu iz prijašnjih godina, Republika
Hrvatska vrlo aktivno je sudjelovala u procesu pregovaranja o tim
ciljevima, odnosno u usvajanju završnog dokumenta o financiranju
za razvoj.
Kulminaciju ključnih događanja na ovom planu zaokružuje
Konferencija država stranaka UN-ove Okvirne konvencije o
klimatskim promjenama u prosincu u Parizu, gdje Hrvatska također
daje svoj obol, aktivno se zalažući za usvajanje univerzalnog i
pravno obvezujućeg sporazuma o klimatskim promjenama. U rujnu ove
godine Hrvatska je bila domaćinom i Prve UN-ove pregledne
konferencije Konvencije o kazetnom streljivu na kojoj su usvojene
Dubrovačka deklaracija, najvažniji politički dokument kojim je
izražena apsolutna osuda upotrebe kazetnog streljiva, te
Dubrovački akcijski plan, s konkretnim ciljevima za sljedeće
petogodišnje razdoblje.
Hrvatska će nastaviti s angažmanom u procesima daljnjeg jačanja i
učvršćivanja sustava UN-a u suočavanju s važnim pitanjima
kao što su održivi razvoj, poštovanje ljudskih prava i temeljnih
sloboda, jačanje multilateralizma i međunarodnog prava,
protuterorizam i borba protiv nasilnog ekstremizma, suzbijanje
širenja oružja za masovno uništenje, migracije, obnova
postkonfliktnih država, klimatske promjene, informatizacija
društva i druge, kažu u MVEP-u.
