Imaš priču? Javi nam se!Pošalji priču
GDJE SU DORU I PINO?

Sedmorica veličanstvenih: Na ovim risovima leži nada u opstanak leoparda hrvatskih šuma

Kuda se sada kreću, jesu li uspješno uspostavili teritorij i gdje imaju li potomstvo ... niz je pitanja

Image
Foto: RTL / LIFE Lynx
Andreja Žapčić/ 26.9.2020. u 7:59
Imaš priču? Javi nam se!Pošalji priču

Karizmatični ris je samozatajna zvjerka, simbol netaknute prirode, blago koje treba očuvati za buduće generacije. No ta najveća europska mačka dugih nogu, kratkoga repa i šiljastih ušiju koje rese čuperci na vrhovima ima male šanse za preživljavanje.

Image
FOTO/VIDEO: ČUDESNA PRIRODA

Upoznajte leoparda hrvatskih šuma: Velika zvijer jednom je već nestala, znanstvenici je pokušavaju spasiti

Image
FOTO/VIDEO: ČUDESNA PRIRODA

Upoznajte leoparda hrvatskih šuma: Velika zvijer jednom je već nestala, znanstvenici je pokušavaju spasiti

Naime, dinarska populacija risa je iznimno malena i oslabljena parenjem u srodstvu pa je unos svježih gena od velike važnosti za njihov dugoročan opstanak. Na tome zadatku predano radi ekipa koju predvode znanstvenici i znanstvenice iz Hrvatske, Slovenije, Italije, Slovačke i Rumunjske u sklopu međunarodnog projekta LIFE Lynx.

Naime, jedina mogućnost za opstanak euroazijskog risa (Lynx lynx) u Dinaridima je naseljavanje životinja iz druge, stabilne populacije i upravo to se i radi kroz projekt LIFE Lynx, koji je počeo 2017. i traje do 2024. godine. U tom razdoblju plan je uhvatiti najmanje 14 risova u Slovačkoj i Rumunjskoj te četiri životinje ispustiti u Hrvatsku i 10 u Sloveniju.

''Cilj je naseliti životinje iz genski bliske populacije koja dolazi iz sličnog staništa kako bi se lakše prilagodila, a Karpati su stanište vrlo slično našem, kao i morfologija tamošnjih risova. Karpatska populacija je velika i zdrava da možemo uhvatiti dovoljan broj životinja'', objasnila je za RTL.hr Magda Sindičić, docentica na Veterinarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu i glavna koordinatorica projekta LIFE Lynx s hrvatske strane, u kojemu sudjeluju i Veleučilište u Karlovcu te udruga BIOM.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Imaš priču? Javi nam se!Pošalji priču
Image

Upoznajte leoparda hrvatskih šuma: Velika zvijer jednom je već nestala, a znanstvenici je sada pokušavaju spasiti

Fotogalerija
Image

Upoznajte leoparda hrvatskih šuma: Velika zvijer jednom je već nestala, a znanstvenici je sada pokušavaju spasiti

Fotogalerija

Zbog prekomjernog lova, početkom 20. stoljeća, ris je izumro u većem dijelu Europe, uključujući Hrvatsku i susjedne države.

Ris je strogo zaštićen i nalazi se na Crvenom popisu sisavaca

Upravo se čita

Image
'nemojte da vas lažu'

Srbin o odmoru na Jadranu: 'Ovdje mi je 11. dan. Uzalud čekam da me netko prebije, zapali auto'

Stoga su 1973. slovenski lovci organizirali reintrodukciju, odnosno naseljavanje risa te je šest životinja ulovljenih u Slovačkoj ispušteno u uzgojnom lovištu Medved pokraj Kočevja. Sve tri naseljene ženke su imale mlade već prve godine, populacija je brzo rasla i u nekoliko godina su se risovi iz Slovenije proširili u Hrvatsku, BiH, Austriju i Italiju.

Međutim, od 1990-ih godina lovci svake godine zamjećuju sve manji broj životinja i brojnost populacije pada sve do danas. Najvažniji uzrok izumiranja risova je parenje u srodstvu s obzirom na to da se gotovo 45 godina potomci šest životinja pare isključivo međusobno. Znanstvenici procjenjuju da je danas u Hrvatskoj prisutno 30 do 40 risova, u Sloveniji tek 10 do 20, a u Italiji je situacija još kritičnija. 

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Imaš priču? Javi nam se!Pošalji priču

Cijeli proces repopulacije je izrazito složen i zahtjevan, traži timski rad i uhodane protokole da bi sve išlo prema planu, napominju iz LIFE Lynx tima i ističu da su i brojni suradnici i suradnice izvan projektnog tima uvelike doprinijeli u različitim fazama kao što su hvatanje, monitoring u karantenskoj nastambi, provjera zdravstvenog statusa, transport te ispuštanje risova.

Ima ljudi koji i ne znaju da ris postoji što i ne čudi jer se risovi klone ljudi i žive samotno i skrovito

Uspješnost njihova naseljavanja prate i znanstvena istraživanja, koja uključuju praćenje risova i njihovih potomaka pomoću automatskih foto aparata i GPS ogrlica te mnoge genetske i ekološke analize. Stoga su dobro zabilježeni prvi rezultati već tu, naime, u protekle dvije godine uspješno je preseljeno sedam risova, a nije izostao niti podmladak što je pomalo iznenadilo i dodatno razveselilo istraživače.

Ukupno je ispušteno sedam mužjaka s Karpata u Dinaride, od kojih je pet uhvaćeno u Rumunjskoj, a dva u Slovačkoj. U 2019. su ispuštena dva risa uhvaćena u Rumunjskoj - Doru u Hrvatsku i Goru u Sloveniju, a u 2020. godini tri risa iz Rumunjske - Alojzije u Hrvatsku, Catalin i Boris u Sloveniju te dva risa iz Slovačke – Pino u Hrvatsku i Maks u Sloveniju.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Imaš priču? Javi nam se!Pošalji priču

Idući važan korak, ujedno i jedan od ciljeva projekta, jest zabilježiti potomke ispuštenih risova unutar dinarske populacije. Goru je to uspjelo već u prvoj godini kada je zabilježeno da on i Teja, risovica iz dinarske populacije također obilježena telemetrijskom ogrlicom, provode vrijeme na istom teritoriju.

Svaki ris ima jedinstven obrazac krzna pa se na temelju rasporeda točkica i boje krzna može identificirati jedinke i pratiti ih i tako procijeniti i veličinu populacije

U kolovozu 2019. Teja je zabilježena na fotozamkama s mladunčetom, a uspješnim prikupljanjem genskog uzorka malenoga risa dokazano je Goruovo očinstvo. 

Mlada ženka je nazvana Mala i postala je simbol opstanka dinarske populacije, a istraživači se nadaju da će i ostali risovi biti jednako produktivni kao Goru i da će ove godine zabilježiti nove male risove na dinarskom terenu.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Imaš priču? Javi nam se!Pošalji priču

A nadaju se i da će otkriti što se dogodilo s Doruom i Pinom čija je sudbina u ovom trenutku nepoznata.

Naime, kretanje svih ispuštenih životinja prati se telemetrijskim ogrlicama, a trenutno je njima obilježeno osam risova iz dinarske populacije kako bi se moglo bilježiti razliku u dinamici njihova kretanja i potencijalna preklapanja teritorija s domaćim risovima. 

Miheca, Teju, Malu i Martina se prati u Sloveniji, dok se u Hrvatskoj prati kretanje Kaze, Stipe i Rista, a Bojan je prekogranični ris čiji se teritorij proteže kroz obje zemlje.

Image
Foto: Aleš Pičulin
Image
Aleš Pičulin

GORU(Aleš Pičulin)

Nakon prošlogodišnjeg ispuštanja u Loškom potoku, Goru je uspostavio svoj teritorij oko Male gore u Kočevskoj regiji. Do danas se zadržava na istom području kojeg dijeli s domaćom risovicom Tejom. Ona je prošle jeseni zabilježena s mladuncem, ženkom Mala, za koju je dokazano da je Goru otac. On je ove godine bio na izletu do Hrvatske upravo u sezoni parenja pa se istraživači nadaju da će uskoro zabilježiti njegove potomke i s druge strane granice.

Image
Foto: Marko Matešić
Image
Marko Matešić

DORU(Marko Matešić)

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Imaš priču? Javi nam se!Pošalji priču

Doru je nakon ispuštanja u Nacionalnom parku Risnjak u Hrvatskoj prešao granicu i uspostavio svoj teritorij u blizini Postojne u Sloveniji. Istraživači su uspješno pratili njegovo kretanje do siječnja 2020. kada mu se gubi trag. Ogrlica je prestala slati podatke, a obilasci terena s kopna i iz zraka u potrazi za VHF signalom nisu bili uspješni. Od prosinca 2019. također nije zabilježen ni na fotozamkama postavljenim u Sloveniji i Hrvatskoj. Ne može se sa sigurnošću reći koja je Doruova sudbina, ali još postoji nada da je živ.

Image
Foto: Gabriele Retez
Image
Gabriele Retez

CATALIN(Gabriele Retez)

Catalin je ove godine preseljen iz rumunjskih Karpata na područje Snežnika u Sloveniji. Svoj teritorij je uspostavio na području Cerknice između mjesta Menišija i Rakitna gdje ga se do danas uspješno prati.

Image
Foto: Vedran Slijepčević
Image
Vedran Slijepčević

ALOJZIJE(Vedran Slijepčević)

Alojzije je ispušten u ožujku ove godine u Nacionalnom parku Paklenica u Hrvatskoj. Nakon mjesec dana je uspješno uspostavio teritorij na području općine Sv.Rok otkud redovito stižu podaci o njegovu kretanju. Ime je dobio u spomen na inženjera šumarstva Alojzija Frkovića, lovnog stručnjaka i začetnika istraživanja risa u Hrvatskoj, a istraživači se nadaju da će ove godine imati priliku zabilježiti i Alojzijeva potomka.

Image
Foto: Andrea Gazzola
Image
Andrea Gazzola

BORIS(Andrea Gazzola)

Boris je mladi ris ispušten ove godine u Loškom potoku u Sloveniji. Nakon ispuštanja je prešao granicu s Hrvatskom gdje se jedno vrijeme zadržavao u Gorskom kotaru na području Gerova. Nedavno je krenuo put jugoistoka što upućuje na to da još nije uspostavio svoj teritorij te se njegovo kretanje nastavlja pratiti pomoću GSM – GPS ogrlice.

Image
Foto: Marko Matešić
Image
Marko Matešić

PINO(Marko Matešić)

Pino je prvi ris preseljen iz Slovačke, a ispušten je u Hrvatskoj na granici Nacionalnog parka Sjeverni Velebit i Parka prirode Velebit. Nažalost, ogrlica mu je prestala raditi odmah nakon ispuštanja tako da za sada nema niti jednog podatka o njegovu kretanju. Dosad nije zabilježen fotozamkama, a pretragom terena iz kopna i zraka nije dobiven VHF signal. Ipak, postoji nada da bi fotozamke s drugih lokacija mogle otkriti Pinovo kretanje.

Image
Foto: Miha Krofel
Image
Miha Krofel

MAKS(Miha Krofel)

Maks je zadnji ris ispušen ove godine na Snežniku u Sloveniji, a dolazi iz Slovačke. Ubrzo nakon ispuštanja je uspostavio svoj teritorij u blizini Postojne gdje se prije nalazio i Doru te ga se uspješno prati do danas.

Krajem ove godine započinje iduća sezona hvatanja risova u slovačkim i rumunjskim Karpatima i trajat će do početka 2021. godine, a znanstvenici se nadaju da će biti uspješna kao i prve dvije i, kažu, drže fige da se ove sezone uhvati i koja risovica.

Image
Foto: LIFE Lynx
Image
LIFE Lynx
Andreja Žapčić/ 26.9.2020. u 7:59
Imaš priču? Javi nam se!Pošalji priču

Više s weba

Pročitajte još

Image
u tijeku je analiza

Gotova inspekcija oko Matijanićeve smrti! Obavljeni i razgovori sa svim izravnim sudionicima

Imaš priču? Javi nam se!Pošalji priču

Više s weba