Imaš priču? Javi nam se!Pošalji priču
MAŠKARAVANJE ISTINE...

Srbi svojataju Dubrovnik. U Zakon napisali da su Gundulić i Držić njihovi. Dubrovčani za Direkt odrješito: 'T...

'Srbi se trajno žele spustiti na naše more, Srbi trajno žele uništiti naš jezik i Srbi trajno žele imati renesansu, humanizam i barok koji nemaju', kazala je Slavica Stojan

Andrea Žarak/ 20.1.2022. u 22:47
Imaš priču? Javi nam se!Pošalji priču

O lijepa, o draga, o slatko slobodo, dar u kôm sva blaga višnji nam Bog je dô. Poznati su stihovi Ivana Gundulića, velikog srpskog pisca. Srbi najozbiljnije misle da Himna slobodi, Suze sina razmetnoga, ali i recimo Dundo Maroje Marina Držića, pripadaju zajedno i srpskoj i hrvatskoj kulturi.

Već godinama ih prisvajaju u raznim zbirkama, ali sada su to bez pardona napisali u svom Zakonu o kulturnom nasljeđu. To je u Hrvatskoj izazvalo žestoke reakcije, buni se i Ministarstvo kulture i vanjskih poslova, i Matica Hrvatska, gradonačelnik, svi kažu da je to velikosrpski projekt, i gluposti.

Na Gundulićevu se poljanu u Dubrovniku odlazi, ne samo diviti se najvećem baroknom pjesniku već i po zelje i meso. A prodavači podno kipa ljuti zašto je hrvatski velikan odjednom postao i srpski

„To je jedna katastrofa, katastrofa. imaju oni svoje spomenike u Srbiji pa neka ih čuvaju, a naše ne diraju“, kazala je Ana Knego iz Dubrovnika.  

„To samo mogu Srbi i drugi ne može nitko. I nikako da izađe iz njih to veliko srpstvo i Velika Srbija. Umjesto da se okrenu civilizaciji“, rekao je Božo Pulić iz Dubrovnika.

Jer, Srbi formalno i bez pardona, kradu od Dubrovnika.

U prosincu prošle godine, Srbija je donijela novi zakon o kulturnom nasljeđu tako Marin Držić, Šiško Menčetić, Ivan Gundulić više ne pripadaju samo hrvatskoj književnosti već pripadaju i srpskoj književnosti. Točnije svi dubrovački književnici do 1867.godine.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Imaš priču? Javi nam se!Pošalji priču

Himna slobodi prema njima više nije samo hrvatska, već i srpska o ljudima „nazbilj“ i „nahvao“ ne priča samo hrvatski, već i srpski Držić, a u njegovom dubrovačkom domu ovaj zakon tumače Marinovim riječima.

„Laž i krađa svojstvo su upravo ljudi nahvao kako ih Držić zove onih ljudi koji ne nose srce pred očima već im se ono maškarava, a upravo to mi danas zovemo to prisvajanje naše književnosti, hrvatske književnosti, naših autora, maškaravanjem istine“, poručio je Nikša Matić, ravnatelj Doma Marina Držića.

Svojatanje dubrovačkih autora, tvrdi znanstvena savjetnica pri HAZU-u, bilježi se još te 1867. kada je u prvu bibliografiju srpske književnosti uvrštena tzv. dubrovačka književnost.

„Srbi se trajno žele spustiti na naše more, Srbi trajno žele uništiti naš jezik i Srbi trajno žele imati renesansu, humanizam i barok koji nemaju“, izjavila je Slavica Stojan, znanstvena savjetnica pri trajnom zvanju i predsjednica Ogranka Matice Hrvatske u Dubrovniku.

Pa su to nadoknadili zakonom.

„Taj zakon kaže da recimo neko Držićevo djelo koje je izdano u 16. ili 17. stoljeću u Veneciji samo zato što je na polici neke srpske knjižnice postaje starosrpska knjiga koja je značajna za hrvatsko i kulturno nasljeđe“, kazala je Vesna Miović, upraviteljica Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Dubrovniku.

Možda zvuči kao još jedna Držićeva komedija, ali ne, to je stvarno državni akt. Zašto - pitali smo i Vladu Republike Srbije, koja nam je na ćirilici odgovorila - tako je već 150 godina:

Srpska vlada o hrvatskim piscima

Stara dubrovačka književnost jedinstvena pojava među Južnim Slavenima koja ima svoje karakteristike i predstavlja veliko zajedničko dobro. Prema jeziku na  kojem je napisan, može biti i srpski i hrvatski. To je pomirljiv pristup koji traži ono što je uobičajeno u dubrovačkoj književnosti....

„Ovo nije ni nikakvo filološko ni stručno pitanje, ovo je političko pitanje, mi smo iznijeli svoj stav. Unošenje takvih odredbi u zakon je potpuno neprihvatljivo i mi ćemo na to reagirati“, izjavila je Nina Obuljen Koržinek, ministrica kulture i medija RH.

A dok hrvatska vlada reagira, Mato Franković već je primio zanimljiv mail. Radio televizija Srbije traži ga dopuštenje za snimanje filma kultura Srba u Dubrovniku.

„Rekli su da žele snimati o povijesnim znamenitim ličnostima, a naveli su o kojima se to radi: Ruđer Bošković, Vlaho Bukovac, Baltazar Bogišić i mnogi drugi“, kazao je Mato Franković (HDZ), gradonačelnik Dubrovnika.

Dozvolu nisu dobili, pa je reagiralo i srpsko veleposlanstvo u Hrvatskoj, koje se diči dubrovačkim Srbima. Hrvatskog Gundulića još neko vrijeme mogu gledati na novčanicama, a Držića na Stradunu uhvatiti za nos, ne bi li im se želje o neispunjenoj povijesti ostvarile.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Imaš priču? Javi nam se!Pošalji priču
Andrea Žarak/ 20.1.2022. u 22:47
Imaš priču? Javi nam se!Pošalji priču

Više s weba

Pročitajte još

Pročitajte još

Imaš priču? Javi nam se!Pošalji priču

Više s weba

Imaš priču? Javi nam se!

Imaš priču, ekskluzivu ili jednostavno temu za koju bi se trebalo čuti? Javi nam se, a mi ti jamčimo anonimnost.

Pošalji priču