Vojvođansko selo Bogojevo nedaleko od graničnog prijelaza kod Erduta posljednjih je godina postalo prava šoping-meka za Hrvate u potrazi za jeftinijim cigaretama, lijekovima, prehrambenim namirnicama te higijenskim potrepštinama.
''Kupuju hranu, lijekove, kozmetiku, cigarete, alkoholna i bezalkoholna pića, ali i sve ostale potrepštine i to u velikim količinama jer su kod nas čak i hrvatski proizvodi poput vegete jeftiniji. Hrvati u velikom broju dolaze cijeli tjedan'', kazala je prodavačica iz jedne od 20-ak trgovina koje se nalaze u okolici vojvođanskog sela, pišu Večernje novosti.
Bračni par iz Vukovara redovito posjećuje trgovine u Bogojevu, a osim po kućanske potrepštine ovamo dolaze i po ostale proizvode: ''Došli smo kupiti tlakomjer. Isti takav u Hrvatskoj košta čak 1885 kuna, a ovdje smo ga platili samo 400 kuna''.
Kad je riječ o lijekovima, djelatnica u lokalnoj ljekarni, koja radi od osam ujutro do 21 sat, ističe kako Hrvati kupuju - baš sve. Najviše kupuju lijekove protiv bolova koji se u Hrvatskoj izdaju na recept, kao i sirupe za kašalj, dječju hranu, tampone i ortopedska pomagala.
Uz to, mnoge obitelji iz Osijeka, Vukovara, Vinkovaca i ostalih slavonskih gradova u Bogojevo osim u kupnju odlaze i na ručak koji je također jeftiniji nego u Hrvatskoj. Velik broj Osječana čak organizira proslave u Bogojevu ili obližnjem Apatinu jer se ondje mogu naći riblji specijaliteti po puno nižim cijenama.
''Ne prođe dan bez hrvatskih posjetitelja. Neki od njih dolaze već u 11 sati. Oni nam čine 90 posto prometa'', poručuje konobar lokalnoga restorana 'Ducko'.
Sami mještani zbog navale Hrvata trude se potrepštine za sebe nabaviti ranije ujutro kako bi izbjegli gužve.
Predsjednik Savjeta Mjesne zajednice Bogojevo Atila Rupa ističe kako se broj Hrvata najviše povećao nakon ulaska Hrvatske u EU: ''Prije smo mi u Hrvatskoj kupovali odjeću, alate i bijelu tehniku jer je sve bilo jeftinije. Sada je slika drugačija''.
Selo Bogojevo je sedamdesetih godina prošlog stoljeća imalo oko 3000 stanovnika, devedesetih oko 2000, a ažuriranjem biračkih popisa za zadnje općinske izbore utvrđeno je da ih ima 1050.
''Mnogo je starog stanovništva jer su mladi otišli u potrazi za poslom. Selo živi zahvaljujući granici koja osigurava i posao u objektima na usluzi našim susjedima'', ističe Rupa.
