Imaš priču? Javi nam se!Pošalji priču
Za samo 20 godina

Ostat ćemo bez vode, bit će manje snijega... Što sve čeka Hrvatsku zbog klimatskih promjena?

Manje meda. Manje krušaka. Najezda komaraca i stjenica. Priroda se, za razliku od nas, brzo prilagođava

Irena Pirjać/ 16.9.2019. u 7:10
Imaš priču? Javi nam se!Pošalji priču

Manje hrane, najezde novih životinja, ekstremne suše, poplave i požari. Svemu tome svjedočila je Hrvatska zadnjih godina i na svojoj koži osjetila posljedice.

Klimatske promjene globalni su problem koji sve više ljudi tjera iz svojih domova. A posljedice su sve veće. 

Vatra proždire šume Australije, Brazila, Portugala. Poplave haraju Španjolskom. Uragan Dorian i dalje bijesni na Bahamima. Ovo je slika svijeta u posljednjih samo 24 sata.

"Vrijeme se brže mijenja nego što su svi klimatolozi uopće pretpostavljali i ekstremi se događaju non stop", govori klimatolog Branko Grisogono.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Imaš priču? Javi nam se!Pošalji priču

Najmanje katastrofa zasad u Europi 

Azija, Pacifik i Afrika najviše trpe. Najmanje je katastrofa zasad u Europi. Ali to su tek prošlogodišnji podaci.

Godišnja se doba sada dijele na hladna i topla. Sve ekstremniji vremenski uvjeti postali su prvi razlog zbog kojeg milijuni ljudi napuštaju svoje domove. 

Upravo se čita

Image
obavezno pogledati

Da vam uljepšamo tmurni ponedjeljak: Trener Edo podijelio je najslađi video koji morate pogledati

U prvoj polovici godine od rata je pobjeglo četiri milijuna ljudi. Zbog ekstremnih vremenskih uvjeta raselilo se gotovo dvostruko više ljudi - sedam milijuna. Procjenjuje se da će taj broj do kraja ove godine narasti na 22 milijuna klimatskih izbjeglica.

Razlike u naseljenosti područja, ali i ekonomiji sve su veće. Zadnjih smo tjedana izvještavali o posljedicama koje najviše osjećaju poljoprivrednici. 

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Imaš priču? Javi nam se!Pošalji priču

Manje meda. Manje krušaka. Najezda komaraca i stjenica. Priroda se, za razliku od nas, brzo prilagođava.

Naše biljke i kukci sele na sjever

"Vidi se da dolaze drugačije biljke, a ove naše i biljke i kukci se sele ka sjeveru i u veće visine. Vinogradari kažu da imaju minipoplave i mini suše skoro stalno. Kiša ne pada kada treba. Kada treba, onda previše padne. I onda je predugi period od suše. Znači trajanje i intenziteti se bitno mijenjaju nego ono na što smo navikli", dodaje za RTL Danas klimatolog Grisogono.

Zato su neke zemlje već napravile projekciju što će saditi i koje životinje uzgajati u skladu s klimatskim promjenama. Ali Hrvatska još nema plan. A svakako nam treba. Jer ovo je naša projekcija:

"Gorski Kotar će imati vjerojatno 50 posto manje snijega zimi nego što ima sada za svega 10, 20 godina. Drugačije vrste riba će ovdje biti. Mi ćemo imati sve manje i manje tekuće protočne vode. Hrvatska je bogata sa vodom ali ona isto i ponire. Imat ćemo problema sa Neretvom, rijekom Mirnom. Na puno mjesta će se događati prebrze promjene", napominje.

I zato nije dovoljno samo čekati Europu, UN ili najglasniju među svima - švedsku tinejdžericu da riješi problem koji se tiče cijelog svijeta.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Imaš priču? Javi nam se!Pošalji priču
Irena Pirjać/ 16.9.2019. u 7:10
Imaš priču? Javi nam se!Pošalji priču

Više s weba

Pročitajte još

Image
mediteranska računica

Cijena nafte pala i na 82 dolara po barelu. Stručnjak odgovara zašto to odmah ne vidimo na benzinskim pumpama

Imaš priču? Javi nam se!Pošalji priču

Više s weba