Imaš priču? Javi nam se!Pošalji priču
saga o propasti

Štern o zatvaranju sisačke rafinerije: 'Ja to ne bih napravio. Danas? To je scena za snimanje Mad Maxa'

Za INA-u kaže da je treba vratiti u hrvatske ruke, a da Sisak ima potencijal za zelenu energiju

Image
Foto: Emica Elvedji/Nikola Ćutuk/Pixsell
Imaš priču? Javi nam se!Pošalji priču

Nakon što je tjednik Nacional objavio da je premijer Andrej Plenković navodno 2018. "izravno naredio izvoz nafte iz Hrvatske na preradu u Mađarsku" te da je pritom tadašnjem ministru zaštite okoliša i energetike Tomislavu Ćoriću naredio da provede u djelo zatvaranje INA-ine rafinerije nafte u Sisku, uslijedio je demantij Vlade iz koje poručuju da je sve laž.

"Vlada ne može izravno odlučivati o naftnom poslovanju INA-e, već se radi o odlukama upravljačkih tijela kompanije, a ističemo da se radi o upravljačkom modelu koji je ova Vlada kao drugi najveći dioničar INA-e naslijedila i zatekla", poručili su iz Banskih dvora.

O svemu smo razgovarali s Davorom Šternom, bivšim ministrom gospodarstva, kasnije i direktorom INA-e koji kaže da je teško komentirati priču rekla-kazala sve dok se ona ne dokaže vjerodostojnim svjedocima pod imenom i prezimenom. "Ali mogu reći što bih ja napravio da sam bio u INA-i i da me netko tražio takvo što - ja bih odbio to napraviti", rekao je Štern.

A gdje je Rafinerija nafte Sisak? Ona je nakon skoro stogodišnje tradicije rada poslana u ropotarnicu povijesti i tko se više sjeća prosvjeda Siščana te radnika rafinerije koji su svojim buntom tražili da se ne stavi ključ u bravu? Ostala je samo kulisa za snimanje, kako nam je u razgovoru rekao sam Štern, "Mad Maxa".

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Imaš priču? Javi nam se!Pošalji priču
Image
EMANUEL KOVAČIĆ

Vlada jučer predložila tri nova hrvatska člana uprave INA-e, jedan je odmah odustao

Image
EMANUEL KOVAČIĆ

Vlada jučer predložila tri nova hrvatska člana uprave INA-e, jedan je odmah odustao

"Ona je prije 23 ili 24 godine, kada sam ja bio u INA-i, bila podjednaka s rafinerijom u Rijeci, proizvodila je dobro gorivo, ali ne i gorivo za budućnost koje je tražilo visoku kvalitetu koju je nametala Europa i za što je trebala modernizacija rafinerije. U INA-i nismo imali dovoljno akumulacije sredstava da se ide u modernizaciju jer je Tuđman inzistirao da se cijene goriva ne mijenjaju. Tri godine prodavali smo benzin po cijeni od 4,30 kuna po litri. Cijena je bila politička odluka održavanja socijalnog mira i standarda građana. Kao direktor INA-e osobno sam poslao 27 zahtjeva prema Vladi za povećanjem cijene, svi do reda odbijeni su. Bilo je to 1998.-1999. godine kada je ministar gospodarstva bio Nenad Porges. Pitao me zašto šaljem te zahtjeve, ja sam dogovorio da to radim kako bih sebe 'očistio', da je moje da pitam, a njegovo da odbije", govori nam Štern.

'Mađari dobili dvije najmodernije rafinerije, hvatska se ugasila'

Kako navodi, bilo je to vrijeme kada kompanija nije imala svoje rezerve s kojima bi modernizirala sisačku rafineriju, iako je to bilo dobro vrijeme za takvo što jer se to moglo napraviti jeftinije. "Tri mjeseca nakon mog odlaska, cijena se povećala na 6 kuna po litri. Tada se već imalo akumulacije za modernizaciju, a kada se 2003. kupovala INA (od strane MOL-a op.a), tada je dogovoreno da će se zajedno s INA-om obnoviti rafinerije. No Mađari su krenuli u modernizaciju svoje dvije rafinerije, niti jedna u Hrvatskoj. Godinama je zato kvaliteta u našim rafinerijama bila sve lošija, rafinerije su zastarjevale, propadale su", govori nam Štern.

Upravo se čita

Image

Željka otkrila da ju je muž ostavio zbog druge, a onda je izgubila i mamu: 'Kažu da sam draga, ali želim biti seksi!'

Kaže, i on je ranije govorio da će se sisačka rafinerija zatvoriti, ali da je to bila više politička poruka radi pritiska, ne stvarna poruka da bi se rafinerija zatvarala.

"Sisak je trebalo održati, onda je došlo do toga da Mađari nisu obnavljali rafineriju, a tržište se praleno zasitilo rafinerijama jer su Mađari (MOL op.a.) imali dvije obnovljene rafinerije - jednu u Slovačkoj i to Slovnaft, a druga je u Mađarskoj. To su dvije najmodernije rafinerije u Europi i jasno je da postižu i bolju ekonomiju i bolju ekonomiku", kaže ovaj naftni stručnjak.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Imaš priču? Javi nam se!Pošalji priču
Image

Iz Vlade danas demantiraju da je Plenković osobno naredio da se provede zatvaranje rafinerije u Sisku

Foto: Nikola Ćutuk/Pixsell
Image

Iz Vlade danas demantiraju da je Plenković osobno naredio da se provede zatvaranje rafinerije u Sisku

Nikola Ćutuk/Pixsell

Nastavlja da je činjenica da su Mađari prekršili jedno od odredbi iz osnovnog ugovora jer su se obvezali obnoviti naše rafinerije, no ona u Sisku je zatvorena. Drugo kršenje odredbi osnovnog ugovora, govori Štern, je to da je tržište nama okolnih zemalja - Slovenije, BiH, Crne Gore, Srbije, trebao ostati primarno hrvatsko, no kaže da su oni uzeli taj tržišni dio. Nastavlja što je trebalo raditi s našim rafinerijama.

"Riječka rafinerija idealna je za preradu nafte za kupce na tržištu Mediterana zbog dobrog položaja na Jadranu, trebalo je napraviti pogon za preradu teških ostataka, ali i time se kilavilo, mijenjali su se dobavljači. Sisak je, pak, trebao prerađivati domaću naftu i ovdje govorimo o periodu od 20 godina. No očito nikome to nije bilo u interesu. Sada smo u situaciji da Sisak po logici stvari više nema tržište, ali kada se ta rafinerija zatvarala, mi sa strane govorili smo protiv toga, a ako se ipak zatvori, da treba naći zamjenski proizvod za rafineriju. Došla je ideja da se napravi tvornica biogoriva, to je bilo popularno prije 10 godina kada je EU uredbom nametnula da se biogorivo mora umješavati u dizel i benzin radi smanjenja ugljikovodika. Iz poljoprivrednog arsenala, prije svega soje, trebao se raditi bioetanol te je postojala obaveza miješanja 20 posto biogoriva u dizel i benzin. U Europi su shvatili da je to kontraproduktivno jer bi zbog bioetanola poskupjele poljoprivredne kulture namijenjene za ljude i prehranu. Od toga se odustalo prije godinu dana te je ukinuta obaveza umješavanja bioetanola", govori Štern.

Po njemu je i priča o proizvodnji biogoriva sad već stvar prošlosti. Gdje je onda rafinerija Sisak danas i ima li ikakve šanse da se ona ponovo upogoni, na kraju, treba li nam uopće ta rafinerija i njena priča nakon svega?

Sisak kao poligon za zelenu energiju?

"Sisačka rafinerija, koja ne radi dvije godine, sada je scena za snimanje 'Mad Maxa'. Dabas nam treba nova priča i postoje ideje za to. Rafinerija se proteže na osam kvadratnih kilometara, taj prostor je ogroman i postoji cijela infrastruktura koja bi omogućila izgradnju ogromnog solarnog parka. Insolacija u Sisku je dobra i jedan takav park na tom mjestu proizvodio bi nekoliko stotina megavata energije godišnje. Koristeći vodu Save, elektrolizom bi se mogao proizvoditi zeleni vodik koji je na visokoj cijeni u Europi. Time bi rafinerija doživjela procvat, ali nitko nema interes za to", kaže Štern.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Imaš priču? Javi nam se!Pošalji priču

Na pitanje, otkud takva ideja, pogotovo od strane naftaša, Štern priznaje da se dugo godina osobno protivio obnovljivim izvorima energije, ali onda je promijenio stav.

"Počeli su dolaziti poslovni partneri i investitori s nagovorom za vjetroelektrane i solarne parkove. Kad sam vidio našu administraciju i kako ljudi teško dolaze do dozvola, zemlje, do prostornih planova i njihovih izmjena, digao sam ruke, vidio sam da su to kod nas neprovedive stvari. Ali mi je pala na pamet ova ideja jer je u Sisku jedinstven teritorij, a u toj priči ne bi apsolutno bilo štetnih emisija. Sisku treba oživjeti industrijska baza, ali koja bi bila zelenija. To je bio nekad najveći industrijski centar Jugoslavije, imali smo rafineriju, željezaru, Sisciju... A onda je to postala zona sumraka. Gledao sam svoje intervjue od prije 20 godina, jedan za drugim ti su se kapaciteti gasili. Sad bi to moglo oživjeti, ali na obnovljivim izvorima", smatra Štern.

Image

Štern kaže da je rafinerija danas izgleda kao scena za snimanje 'Mad Maxa'

Foto: Nikola Ćutuk/Pixsell
Image

Štern kaže da je rafinerija danas izgleda kao scena za snimanje 'Mad Maxa'

Nikola Ćutuk/Pixsell

Ne vidi da bi sisačku rafineriju trebalo upogoniti na stari način. Navodi da i industrija automobila opada, pada potrošnja i tržište, pa je i klasična rafinerija izgubila svoj osnovni razlog. "Danas nema rafinerije koja bi radila kapacitetom ispod 2 milijuna tona prerađene nafte, a u Rijeci je kapacitet od 4,5 milijuna tona i to je sasvim dovoljno za Hrvatsku i Sloveniju", kaže naftni stručnjak.

Što onda s INA-om, bolnom temom mnogih vlada, sada uzdrmanom plinskom megaaferomu kojoj je šteta veća od milijardu kuna, zbog čega je pala i mađarska, ali i hrvatska strana uprave, kako nastaviti dalje s Mađarima?

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Imaš priču? Javi nam se!Pošalji priču

Nova vizija INA-e

"Treba podijeliti imovinu, zadržati u hrvatskim rukama Rijeku, a Sisak imati u novom obliku energetske kompanije za proizvodnju struje. Zaboravljamo da postoji i rafinerija Mlaka u Rijeci, stara 120 godina i koja je zatvorena prije dvije godine. I taj dio je neupotrebljiv dok se ne raščisti od ostataka nafte koje ima nataloženo i od prije 100 godina, kao kad kuhate pa vam padne nešto na pod. Ako bi se stavili paneli na to područje, ne biste morali čistiti sloj zemlje debljine od metra koji treba onda i zbrinuti, a to je skupo. Solarni paneli bi se mogli koristiti za proizvodnju energije za Kvarner i Istru. Kad me netko pita o mojoj viziji INA-e, onda je to da je ona isključivo hrvatska kompanija, uz rafineriju u Rijeci, a da imamo novu energetsku bazu u Sisku i na području Mlake", zaključuje Štern.

Imaš priču? Javi nam se!Pošalji priču

Više s weba

Pročitajte još

Image
opoziv proizvoda

Jaja domaćeg proizvođača povukli zbog salmonele. Prijeti mu uništenje 150.000 kokoši. On tvrdi da mu podmeću

Imaš priču? Javi nam se!Pošalji priču

Više s weba

Imaš priču? Javi nam se!

Imaš priču, ekskluzivu ili jednostavno temu za koju bi se trebalo čuti? Javi nam se, a mi ti jamčimo anonimnost.

Pošalji priču
Imaš priču? Javi nam se!

Imaš priču, ekskluzivu ili jednostavno temu za koju bi se trebalo čuti? Javi nam se, a mi ti jamčimo anonimnost.

Pošalji priču