Imaš priču? Javi nam se!Pošalji priču
krajnje vrijeme za akciju

Što za spas planeta čini Hrvatska? Baš ništa - raste broj dizelaša, nema centar za gospodarenje otpadom

Hrvatska je zemlja u kojoj se broj dizelaša, zabranjenih u ostalim zemljama, poduplao

Goran Latković/ 24.9.2019. u 9:08
Imaš priču? Javi nam se!Pošalji priču

Dođite s planovima, ne s govorima. Rekao je glavni tajnik UN-a Antonio Guteress državnicima uoči početka klimatskog summita u New Yorku. Jednodnevni summit održan je u New Yorku, stigli su i Angela Merkel i Emmanuel Macron i Boris Johnson i Kolinda Grabar Kitarović, ukupno 60 svjetskih vođa. Ipak se pojavio i Donald Trump koji je samo slušao druge, ali govor nije održao, kao ni Kolinda Grabar Kitarović.

Njemačka kancelarka obećala je poduplati novac koji država daje za zaštitu klime, francuski se predsjednik zauzeo za to da države prestanu uvoziti robu koja uzrokuje zagađenje. Strastveni je govor održala najpoznatija borkinja za okoliš, Greta Thunberg. Svjetskim je vođama poručila da su zakazali. 

"Ukrali ste moje snove i djetinjstvo sa svojim praznim riječima, pa ipak, ja sam jedna od sretnika. Ljudi pate i umiru, cijeli ekosustavi se urušavaju, na početku smo masovnog izumiranja, a sve o čemu vi znate govoriti je novac i pričati bajke o vječnom ekonomskom rastu. Kako se usuđujete"?, poručila je svima
aktivistica za klimu.

"Moramo se zapitati postoji li stvarna politička volja za davanje više ljudskih, financijskih i tehnoloških resursa da bi se smanjio negativni učinak klimatskih promjena i pomoglo najsiromašnijima, koji najviše pate. Situacija nije dobra, i planeta pati, ali prozor mogućnosti i dalje je otvoren", rekao je Papa Franjo.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Imaš priču? Javi nam se!Pošalji priču

Njemačka je vlada prije tri dana objavila da u borbu protiv zagađenja planira uložiti više nego ijedna država dosad: 54 milijarde eura koštat će ih paket mjera do 2030. godine.
Uvest će dodatni porez na benzin, dizel i loživo ljude i poseban porez za ugljični dioksid.Ukida se grijanje na lož ulje, pojeftinjuju vlakovi, a poskupljuju avioni.

Krajnje je vrijeme za akciju, a što na tom planu radi Hrvatska, zemlja u kojoj je sve veći broj dizelaša koje u drugim zemljama zabranjuju. 

Upravo se čita

Image
u 97. godini života

Preminula supruga prvog hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana

I dok glavni grad Hrvatske još uvijek nema centar za gospodarenje otpadom - Njemačka je dala gasa i donijela paket mjera za zaštitu klime. 

"Vjerujem da smo pozvani da učinimo nešto, pogotovo zbog mnogih mladih koji prosvjeduju diljem svijeta i zahtijevaju da učinimo nešto kako bismo im osigurali bolje izglede za dobar život", rekla je njemačka kancelarka Angela Merkel

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Imaš priču? Javi nam se!Pošalji priču

Vlada će tamošnjim tvrtkama naplaćivati svaku tonu proizvedenog CO2, a cijena poreza će rasti. Uvest će se dodatni porez na litru benzina i dizela kao i na zrakoplovne karte. Do 2026. zabranit će se i grijanje na loživo ulje.

Njemce će Vlada potaknuti da se više voze vlakom oji manje zagađuje tako što će smanjiti PDV na karte s 19 na sedam posto.

Snizit će još i cijenu struje za kućanstva, uvest će i poticaje za električne automobile, a njihovi vlasnici bit će čak izuzeti od plaćanja poreza na automobil. 

Plan im je nakon 2025. zabraniti motore s unutarnjim izgaranjem. Čak su i Slovenci odlučili da nakon 2030. neće dozvoliti prvu registraciju automobila na benzin i dizel. 
A Hrvatska?  Kod nas raste broj registriranih dizelaša, jer su postali jeftiniji za uvoz. 

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Imaš priču? Javi nam se!Pošalji priču

"Popriličan broj rabljenih automobila koji se uvoze u Hrvatsku dolazi i s Njemačkog tržišta. I dolazi s nešto starijom generacijom dizelskih pogonskih agregata koji su opremljeni s nešto starijom generacijom sustava za pročišćavanje ispušnih plinova", rekao je Goran Pejić, Centar za vozila Hrvatske. 

Brojke su zastrašujuće. Lani je tako u Hrvatskoj prvi put registrirano preko 70 tisuća rabljenih dizel automobila, a do sad ove godine preko 50 tisuća. Novih je dizelaša u Hrvatskoj lani registrirano 27, a ove preko 17 tisuća. Benzinaca je duplo manje! A električnih tek oko 150.

Hrvatska je u svemu na samim početcima. Tek treba dobiti prvi zakon o klimatskim promjenama. Glavni cilj je smanjiti emitiranje stakleničkih plinova. 

"Možemo se malo i pohvaliti. Naime Hrvatska ispunjava obveze emitiranja stakleničkih plinova koje su 2017. bile na razini od 80ak posto u odnosu na 1990", govori za RTL Direkt Igor Čižmek, pomoćnik ministra za klimatske aktivnosti.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Imaš priču? Javi nam se!Pošalji priču

Ali ne zbog ekološke svijesti, nego propasti industrije, kaže bivša ministrica okoliša.

"Nažalost emisije stakleničkih plinova Hrvatske su padale zbog nestanka cijelog niza različitih industrija i zatvaranja različitih postrojenja. To nije rezultat toga što smo ulagali u niskougljične industrije", rekla je Mirela Holy, bivša ministrica zaštite okoliša

Nismo puno ulagali ni u razdvajanje otpada - pa je Zagreb po tome i dalje najgora europska metropola. 

Goran Latković/ 24.9.2019. u 9:08
Imaš priču? Javi nam se!Pošalji priču

Više s weba

Pročitajte još

Image
struja, plin ili drva?

Krenuo novi paket mjera: Što je isplativije: struja, plin ili drva? Izračunali smo kako se najjeftinije grijati

Imaš priču? Javi nam se!Pošalji priču

Više s weba