Teška tragedija danas je ponovo potresla Hrvatsku. 54-godišnji muškarac na smrt jeu Novskoj izbo svoju 39-godišnju suprugu u njezinom butiku i pobjegao. Prije nego što ga je policija uhvatila, oduzeo si je život. Ista situacija, na sreću, bez poginulih dogodila se prošli tjedan u okolici Gospića gdje je muškarac brutalno izbo svoju suprugu.
Obojica su imala kaznene prijave i zabranu prilaska na 50 metara, međutim drugi put u dva tjedna ta se mjera nije pokazala učinkovitom.
Razgovarali smo sa psihologinjom Helenom Rašić i pravobraniteljicom za ravnopravnost spolova Višnjom Ljubičić o tome je li sustav zakazao i kakvu ovo poruku šalje žrtvama obiteljskog nasilja u Hrvatskoj.
'Žene su u Hrvatskoj potpunosti nezaštićene'
"Jasno je da naš sustav ne štiti žene. To je oduvijek naš problem, žene se boje prijaviti nasilje jer se onda susreću s problemima. Susreću se s tim da se njih optužuje, da one moraju ići na Prekršajni sud, da su one optužene stranke u postupku kada one prijave nasilje koje se čini nad njima u obitelji. Ako one prijave muškarca za nametljivo ponašanje i on doista dobije zabranu približavanja, to realno nitko ne kontrolira, to nitko ne provodi.
Muškarci su u takvim situacija više rizični da će počiniti ubojstvo, nanijeti teške ozljede ili neku drugu štetu partnerici. Žene su u potpunosti nezaštićene, mi imamo zakonski okvir i infrastrukturu, ali bez obzira na to jedini razlog zašto je danas žena mrtva je to što je naš sustav lijen i nije je zaštitio", kazala je Rašić.
"Prije svega bi se trebalo promijeniti kako se postupa prema prijavama za obiteljsko nasilje, kako se donosi procjena rizičnosti, trebalo bi se ići prema tome da se žrtva sasluša i da ne osjeća ugroženo. Treba se pretražiti dom počinitelja da se provjeri posjeduje li oružje ili ne. Ako je netko prijestupnik, on neće hodati po ulici par dana nakon što ga je žena prijavila. Potrebno ih je zatvoriti, potrebno je slati policijske kontrole. Postoje države koje to rade i koje to imaju implementirano. Postoje načini da se to napravi samo se netko treba primiti posla.
Ženske aktivističke udruge već godinama predlažu rješenja i načine da se to riješi, a na sustavu, zakonodavstvu i sudstvu je da to posluša i ne postoje nikakve zapreke za to osim nevoljkosti", poručuje Rašić RTL.hr.
Broj femicida se utrostručio
I Pravobraniteljica Ljubičić ponovno izražava zabrinutost zbog eskalacije ubojstava žena od strane bliskih osoba u 2022. godini, a na što je već u više navrata upozoravala tijekom godine. Prema statističkim podacima koje Pravobraniteljica vodi u okviru Promatračkog tijela za sveobuhvatno nadgledanje, prikupljanje podataka, analizu i izvještavanje o slučajevima ubojstava žena – „Femicide Watch“, ubojstvo u Novskoj je već jedanaesto ubojstvo žena od strane bliskih osoba u 2022.
"U odnosu na slučaj femicida u Novskoj, prema trenutno dostupnim informacijama, pokazuje se da izrečene mjere opreza ponovno nisu predstavljale dostatnu zaštitu žrtve nasilja u obitelji od daljnjeg nasilja. Pravobraniteljica je već u kontekstu nedavnog pokušaja teškog ubojstva žene u Gospiću ukazivala na iznimnu važnost pravilne procjene rizika kod razmatranja primjene mjera opreza umjesto istražnog zatvora, kao i procjene očekivanja da se svrha, koja se ovdje sastoji u zaštiti žrtve od daljnjeg nasilja, može ostvariti određenom mjerom opreza", poručila je Ljubičić.
Pravobraniteljica ukazuje da je u svojim ispitnim postupcima te analizama koje provodi učestalo utvrđivala da mjere opreza nisu bile dostatno sredstvo zaštite žrtava nasilja u obitelji ili drugih oblika rodno utemeljenog nasilja te da nisu ostvarivale svoju svrhu.
"Broj kaznenih djela nasilja među bliskim osobama u razdoblju od posljednjih sedam godina se gotovo utrostručio te je u 2021. premašio brojku od 6.000 kaznenih djela, pri čemu 79 posto žrtava čine žene. U takvim okolnostima konstantnog porasta rodno utemeljenog nasilja od ključnog je značaja dobro funkcioniranje sustava i adekvatno postavljena zaštita žena koje su u riziku od nasilja u obitelji", kazala nama je Ljubičić.
Pravobraniteljica je istaknula da je nužna učinkovita politika suzbijanja rodno utemeljenog nasilja kroz stručan i dugotrajan psihoterapijski rad s obiteljima u riziku od pojave nasilja, kao i rada s počiniteljima. Osim toga, tvrdi da se mora uspostaviti stroža politika kažnjavanja počinitelja nasilja u obitelji te redovito usavršavanje i specijalizacija sudaca/tkinja i državnih odvjetnika/ca za obiteljsko nasilje. Zaključila je da je neophodna bolja suradnja između nadležnih tijela.
