Imaš priču? Javi nam se!Pošalji priču
MEĐUNARODNI DAN DJECE

Svako četvrto dijete u Hrvatskoj nema svoj krevet ili radni stol, a trećina je na rubu siromaštva

Pravobraniteljica za djecu lani je zaprimila 1923 novih prijava povrede prava djece, a to je 10 posto više nego godinu ranije. Kaže: 'Pandemija je pokazala nedostatke koji se protežu godinama'

Image
Foto: Nikola Čutuk/Boris Scitar/PIXSELL
Helena Kolar/ 20.11.2021. u 13:05
Imaš priču? Javi nam se!Pošalji priču

Prije 32 godine, kada se promijenio svjetski poredak završetkom Hladnog rata i 11 dana nakon pada Berlinskog zida, odrasli su obećali djeci da će ih poštivati, zaštititi i osigurati im njihova temeljna prava.

Generalna skupština Ujedinjenih naroda 20. studenoga 1989. godine usvojila je Konvenciju o pravima djeteta, međunarodni dokument kojim se priznaju prava djece u cijelome svijetu. Djeci je zajamčeno da će imati priliku rasti, učiti, razvijati svoje sposobnosti i talente, odrastati u obitelji, biti sigurni i zaštićeni. 

Konvenciju je potpisalo 196 država, čime je postala najbrže i najšire prihvaćen sporazum na području ljudskih prava u povijesti čovječanstva, a Hrvatska je postala zemlja potpisnica svojim osamostaljenjem 1991. godine.

Tog trenutka djeca su postala subjekt s pravima, a ne samo kao osobe koje trebaju posebnu zaštitu. Konvencija je ima snagu zakona i obvezivala je države na pridržavanje njezinih odredbi.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Imaš priču? Javi nam se!Pošalji priču
Image
Dan djece

Međunarodni je dan dječjih prava: Nažalost, u nekim zemljama do danas se nije iskorijenilo iskorištavanje mališana

Image
Dan djece

Međunarodni je dan dječjih prava: Nažalost, u nekim zemljama do danas se nije iskorijenilo iskorištavanje mališana

Trećina hrvatske djece živi na rubu siromaštva

Tako, na Međunarodni dan djece, u skladu sa zapadnim standardima, volimo isticati da sva djeca trebaju imati jednake mogućnosti i da živimo u državi u kojoj djeca imaju široki pristup obrazovanju, zdravstvenoj zaštiti te sigurnom životnom okruženju. Međutim, ima tu još dosta posla.

"U Hrvatskoj je u proteklim desetljećima znatno napredovala svijest o pravima djece. Puno je učinjeno u zaštiti njihovih prava, no moramo priznati da smo još daleko do cilja da svako dijete ima jednaka prava i jednake šanse. Mislim da je studeni mjesec u kojem bi država trebala pažljivo promotriti koje su zadaće u ostvarivanju dječjih prava ostale zapravo nedovršene", kazala je pravobraniteljica za djecu Helenca Pirnat Dragičević za RTL.hr.

Upravo se čita

Image
'ne voli samo žene već i novac'

Prava sapunica u Sikirevcima, a u glavnoj ulozi župnik: 'Sumnjao sam da se moja supruga dopisuje s nekim...'

Surova istina je da trećina hrvatske djece živi na rubu siromaštva. Svako četvrto dijete je živi u nepovoljnim životnim uvjetima, nema osnovne potrepštine, nema svoj krevet ili radni stol, a o vlastitoj sobi ni ne pomišljaju. "Moramo si iskreno priznati da smo još daleko od željenog cilja", dodaje Pirnat Dragičević.

Dobra je vijest da je Hrvatska ispod prosjeka Europske unije kada je riječ o riziku siromaštva i socijalne isključenosti za djecu i mlade do 18 godina. Prema podacima Eurostata iz 2019. godine, za EU on iznosi 23,4 posto, a za Hrvatsku 20,7 posto.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Imaš priču? Javi nam se!Pošalji priču

Isto tako, prema podacima Državnog zavoda za statistiku, rizik od siromaštva u Hrvatskoj se iz godine u godinu smanjuje.

Studijski je centar socijalnog rada Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu tijekom 2019. godine i u suradnji s Uredom UNICEF-om proveo istraživanje o subjektivnoj  dobrobiti djece u Hrvatskoj. Istraživanje je potvrdilo da je 90 posto hrvatske djece zadovoljno svojim domom, no čak 42 posto osmogodišnjaka često osjeća zabrinutost zbog materijalne situacije u obitelji

Kako je pandemija utjecala na prava djece? 

Hrvatska djeca će sigurno dobro zapamtiti 2020. godinu kada su se zatvorile škole i vrtići, a domovi su im preko noći postali učionice i uredi u kojima rade roditelji. Brojna djeca ostala su i bez krova nad glavom zbog potresa u Zagrebu, a krajem godine i u Banovini. Bila je to godina kada su djeca u jednom trenutku trebala postati i ostati odgovorna.

U 2020. godini ured pravobraniteljice za djecu zaprimio je 1923 novih prijava, pritužbi, upita i zahtjeva vezano uz povredu pojedinačnih prava djece, što na godišnjoj razini predstavlja rast od 10 posto. "Ova pandemija pokazala one nedostatke, koji se protežu već dugi niz godina", tvrdi pravobraniteljica za djecu

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Imaš priču? Javi nam se!Pošalji priču

Ono što se još pokazalo kroz ovu pandemiju je velika važnost zaštite mentalnog zdravlja djece. Brojna istraživanja su pokazala da nam djeca nisu dobro  "S poteškoćama mentalne zaštite djece susretali smo se i prije pandemije, međutim, upravo je ovo vrijeme pokazalo da je krajnji trenutak da se tom segmentu dječjeg odrastanja posveti posebna pažnja", upozorila je.

Tijekom godine upućene su 72 opće preporuke, upozorenja i priopćenja, a čak 40 posto ih se odnosilo na preporuke vezane uz koronavirus. No, zabrinjavajuće je da je prihvaćena tek svaka druga preporuka, dok je tek svaka šesta preporuka do kraja godine bila u cijelosti i realizirana, stoji u godišnjem izvješću pravobraniteljice za djecu.

Uvođenje nastave na daljinu, otežalo je ostvarivanje prava na obrazovanje djeci koja nisu imala uvjete za nastavu putem interneta i televizije. Epidemija koronavirusa ostavila je posljedice na djeci te je osobito teško pogodila pojedine skupine djece. 

Digitalne platforme i nastava putem televizije nisu bile dovoljno prilagođene djeci s teškoćama u razvoju. Upravo ta djeca bez npr. usluge fizioterapeuta, logopeda, radnog terapeuta, psihosocijalne podrške, rane intervencije..., ali i bez prijatelja.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Imaš priču? Javi nam se!Pošalji priču

Stručnjaci su upozoravali na negativne posljedice lockdowna na djecu koja žive u obiteljima u riziku od nasilja i zlostavljanja. U 2020. Ministarstvo unutarnjih poslova bilježi porast kaznenih djela nasilja i zlostavljanja što samo potvrđuje da je teško osigurati učinkovitu zaštitu djece ako su zatvorena u četiri zida.

Međutim, pravobraniteljica ističe kako je ipak odrastanje u Hrvatskoj u vrijeme pandemije primjer dobre prakse upravo zbog održavanja nastave uživo. 

"U mnogim europskim državama djeca su dugo imala školu online što svakako nije dobro za njihovo odrastanje. Djeca trebaju biti u školi. U tom segmentu kada uspoređujemo s drugim europskim državama Hrvatska je svakako napravila korak naprijed i možemo biti zadovoljni", objašnjava Pirnat Dragičević.

Nejednakost mogućnosti za rast i razvoj

Iako je već prošlo punih 30 godina od kada se Hrvatska obvezala da će štiti svoje najmlađe stanovnike i ured pravobraniteljice na svakodnevnoj bazi dobiva preveliki broj pritužbi o povredama prava djeteta. Pritužbe se odnose na sve segmente koje propisuje Konvencija, a naročito onaj dio koji se odnosi na osobna prava djeteta, potvrdila je pravobraniteljica.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Imaš priču? Javi nam se!Pošalji priču

Konvencija posebno naglašava kako zajednica treba razvijati pozitivno okruženje za dijete, a to znači da svakom djetetu treba osigurati dostupnost usluga, informacija i sadržaja koji su važni za njegov razvoj, a to Hrvatskoj posebno nedostaje.

Klasična priča hrvatske stvarnosti je da nam nedostaje kadra za sve dječje potrebe. "Nezadovoljavajući je i neujednačen obuhvat djece predškolskim odgojem, pa tako on u jednoj županiji iznosi čak ispod 20 posto. To je izuzetno važno kako bi sva djeca dobila jednake mogućnosti u daljnjem razvoju i obrazovanju. Također treba izdvojiti nedostupnost brojnih zdravstvenih usluga za djecu koja žive u ruralnim i teže dostupnim krajevima države, prvenstveno zbog premalog broja stručnjaka", objašnjava pravobraniteljica.

Posebno je uočljiv nedostatak usluga za djecu s teškoćama u razvoju koje su najvećim dijelom orijentirane na veće gradove. Isto tako djeca u Hrvatskoj zbog nedostatak  građanskog odgoja i medijske pismenosti u školama nisu spremna za nove izazove odrastanja.

Zaštita djece od seksualnog nasilja

Ono u čemu dodatno kaskamo za našim europskim susjedima je i nedostatak posebnog zakona kojim bi se objedinila zaštita djece od seksualnog nasilja. Upravo je to bila posljednja preporuka pravobraniteljice koju je uputila Vladi.

"Obveza odraslih da zaštite djecu od seksualnog nasilja nije u cijelosti ispunjena u Republici Hrvatskoj i potrebno je uložiti još mnogo volje, napora i odlučnosti", kaže Pirnat Dragičević.

Donošenjem posebnog zakona zaštita djece od seksualnog nasilja podigla bi se na novu razinu jer je u takvim slučajevima hrvatsko pravosuđe do sada, ocijenila je, često reagiralo razočaravajuće.

"Svjedoci smo sudske prakse da se počinitelji puštaju da se brane sa slobode, a da pritom žrtva ne dobiva odgovarajuću zaštitu, pomoć i podršku, štoviše, da nerijetko doživljava osudu i prijekor okoline, stigmatizaciju te narušavanje privatnosti", ističe pravobraniteljica.

Upozorila je i na male kazne za počinitelje čime se obeshrabruju žrtve u prijavljivanju takvih slučajeva, a krivce potiče na činjenje novih zločina. To je samo jedan od korak koji bi Hrvatska trebala učiniti.

Današnji dan samo je podsjetnik da svako dijete u Hrvatskoj treba imati jednake šanse za razvoj svojih potencijala, koje ne smiju biti drugačije za djecu rođenu u Zagrebu ili malom mjestu u Lici, Gorskom kotaru ili Dalmaciji. Dječja sreća ne treba ovisiti o odlukama odraslih već im mora biti zagarantirana zakonom i mjerama koje ih štite.

Helena Kolar/ 20.11.2021. u 13:05
Imaš priču? Javi nam se!Pošalji priču

Više s weba

Pročitajte još

Image
RTL istražuje

Zaposle strane radnike pa se iznenade - nemaju vize, a agencije garantiraju da je sve u redu: 'Nije nam baš jasno...'

Imaš priču? Javi nam se!Pošalji priču

Više s weba