vodič za studente / Sve više mladih želi upisati studij u inozemstvu pa smo izračunali cijene školovanja u EU

Trenutno je gotovo devet tisuća hrvatskih studenata u inozemstvu i to nisu oni koji su otišli samo na kratkoročnu razmjenu, nego devet tisuća onih koji su u inozemstvu na cijelom studijskom programu

6.6.2018.
22:58
VOYO logo

Nedavna anketa prema kojoj više od 50 posto učenika sebe vidi u inozemstvu. Njih čak 70 posto želi upisati fakultet, a mi smo saznali kako, gdje i po kojoj cijeni upisati fakultet u Europskoj uniji.

Tea Štaba će u Velikoj Britaniji studirati filmsku i televizijsku produkciju jer u Hrvatskoj nije našla ono što želi. Školarinu će pokriti studentskim zajmom, a računa da joj je na mjesec dovoljno oko tri i pol tisuće kuna.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

"Ja sam sama izabrala par fakseva koje želim. Morala sam suziti izbor na njih pet. Matura je bila bitna, ali oni su najviše gledali motivacijsko pismo i preporuku profesora", rekla nam je Tea.

Lovro Vidoša će u Danskoj studirati marketing i menadžment, a školarinu ne treba plaćati. Računa da mu u Danskoj mjesečno treba oko sedam tisuća kuna. Kad nađe studentski posao pokrit će 80 posto troškova.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

"Glavni razlog zašto bih ja otišao u neku drugu državu je bio da se osamostalim od roditelja prije nego ovdje. Ovdje pretpostavljam da će to biti tek oko 30-te godine i to ako s nekim poslom od kojeg neću moći živjeti", smatra Lovro.

Lucija Malinar ide u Nizozemsku jer joj se sviđa drukčiji pristup obrazovanju. Školarinu će plaćati, pa računa da će joj s tim biti dovoljno oko sedam i pol tisuća kuna svaki mjesec.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

"Idem studirati kemiju u Vlissingenu, to je grad na obali u Nizozemskoj. Trebala sam položiti engleski jezik. Za to postoji više certifikata, a ja sam položila ILEC i on košta oko 2.000 kune", ispričala je Lucija.

Tea, Lovro i Lucija nisu sami. Trenutno je gotovo devet tisuća hrvatskih studenata u inozemstvu. I to nisu oni koji su otišli samo na kratkoročnu razmjenu, nego devet tisuća onih koji su u inozemstvu na cijelom studijskom programu.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Nekima od njih na tom putu od ideje do upisa pomogle su posebne agencije koje se bave upisima fakulteta u inozemstvu. U jednoj od njih radi Kornelija. Kaže da je svake godine sve više onih koji žele studirati vani.

"Naš core business je priprema za standardizirane ispite za englesko govorno područje ili studije na engleskom jeziku kojih je sve više. Isto tako se bavimo i mentoringom da pomažemo i pripremamo kandidate da dođu do samog cilja, odnosno upisa", pojasnila je Kornelija Jurčević iz Centara za pripremu i savjetovanja.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Do tog upisa uz pisma preporuke od profesora i motivacijska pisma potrebno je dobiti certifikat za strani jezik. Prosječna cijena oko 1.500 kuna. Jednom kad se student upiše, slijedi školarina.

"U Europskoj uniji se kreću cifre od 800 do 3000 eura školarine, a troškovi života variraju o preferencijama pojedinca. U Americi su znatno više školarine, pa čak i kod najprestižnijih europskih sveučilišta nisu članarine tako visoke", dodaje Kornelija.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Usprkos visokim školarinama od nekoliko desetaka tisuća dolara, Hrvati itekako biraju SAD koji se nalazi se među top šest destinacija. Prva je BiH, pa onda redom Austrija, Italija, Slovenija i Srbija.

Ni u jednoj od ovih zemlja nije bila Maja. Vratila se iz Španjolske, ali s jednogodišnje studentske razmjene u sklopu projekta Erasmus kroz koji je prošlo 70 tisuća Hrvata.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

"Drugačije je iskustvo definitivno. Puno je više praktičnog rada i sve je u grupama, a kod nas puno više predavanja. Ali ovo je bilo puno skuplje. Ja sam bila u stanu koji sam mjesečno plaćala 250 eura, a stipendija je bila 400. Ostalo je bilo za hranu i životne aktivnosti", prepričala nam je svoje iskustvo Maja Vratarić i dodaje kako su troškovi prije samog dolaska u Španjolsku bili su oko 4.000 kuna.

"Tu je bila hrpa administracije, znači od sudstva, potvrde o nekažnjavanju, potvrde iz banke, u kakvom su financijskom stanju roditelji, hrpa toga. I naravno sve je to trebalo prevesti na engleski jezik", prisjeća se Maja.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Ona se vratila, a usprkos administraciji i visokim troškovima mladi odlaze. Ovo su samo tri od devet tisuća lica onih koji za studiranje nisu izabrali Hrvatsku.

Toma
hABAZIN VS. mAGYAR
Versailles
Senorita 89
Brak na prvu
default_cta
Samit
Još jedna runda
Hell's kitchen
Ljubavna zamka
Pevačica
default_cta
Nado
Otok iskušenja
Obiteljske tajne
Brak na prvu Australija
Cijena strasti
default_cta
VOYO logo