Imaš priču? Javi nam se!Pošalji priču
Još muka za ugostitelje

Svi oni ugostitelji koji imaju pad prometa od 60 posto ne mogu dizati kredite: 'Nije poslovno mudar potez dat...

Turističke agencije 2020. neće pamtiti po dobru. Kada je pandemija zarazila svijet, putovanja su se otkazivala, a novih nije bilo.

Ilija Radić/ 24.2.2021. u 7:00
Imaš priču? Javi nam se!Pošalji priču

Poslodavci koji imaju pad prometa od 60 posto u odnosu na lani, mogli su aplicirati na vladine mjere pomoći za čuvanje radnih mjesta. Za pokrivanje svih ostalih troškova, poduzetnici su se okrenuli kreditiranjima.

No, svi oni s tako velikim padom prometa za banke više nisu kreditno sposobni jer njihovo loše poslovanje u pandemijskoj godini ne garantira vraćanje zajmova. Tu spadaju ugostitelji, putničke agencije i prijevoznici. 

Turističke agencije 2020. neće pamtiti po dobru. Kada je pandemija zarazila svijet, putovanja su se otkazivala, a novih nije bilo. Sada putnici traže svoj novac natrag.

"Europska unija nas pritišće sa zakonom da svim putnicima kojima smo izdali vaučer u travnju 2020. moramo vratiti novac", kaže vlasnica turističke agencije Gabrijela Koščica.  

Ali novca nema jer se ni agencije ne mogu naplatiti od partnera. U isto vrijeme troškovi se gomilaju. Gabrijela je spas za rad svoje agencije pokušala osigurati kreditom u banci, no tamo ju je dočekalo iznenađenje.

"Banke su uglavnom svima dale isti odgovor, a to je da smo visokorizični. Turizam, ugostiteljstvo...mi više nismo na stupnju da imamo tako velike promete i oni su to znali", kaže Koščica

Slična iskustva ima sve veći broj poduzetnika. Pad prometa im je omogućio primanje vladinih mjera, al ih je i učinio kreditno neprihvatljivim bankama.

"Kada bi banka vidjela da primaju mjere, da spadaju u ove najugroženije djelatnosti, to bi odmah bilo veliko NE za kredit", kaže glasnogovornica udruge Glas poduzetnika Maruša Stamać

Banke kažu - nije poslovno mudar potez dati zajam onome tko ne posluje dobro. Gospodarstvu su, tvrde, već pomogli odobravajući moratorije na kredite.

"U jednom trenutku je ukupna pomoć koju je gospodarstvo imalo u tom smislu likvidnosti iznosila gotovo 9 posto BDP-a Hrvatske. Glavninu mogućnosti održavanja likvidnosti dale su banke kroz moratorije", kaže direktor Hrvatske udruge banaka Zdenko Adrović

No, predsjednik Vlade, koji se i sam voli hvaliti spašavanjem gospodarstva, očekuje od banaka još konkretniji angažman.

"Bez obzira na njihove oprezne i na neki način možemo reći i očekivane pristupe, očekujemo da i oni budu tu uz hrvatsko gospodarstvo, da ne budu to samo europska i javna sredstva", rekao je predsjednik Vlade Andrej Plenković

Image
pripazite

Pojavili su se lažni profili na društvenim mrežama kako bi prevarili naivne građane: 'Riječ je o lihvarskim kreditima, a često i opasnim kriminalcima'

Nema problema, novca ima, odgovaraju banke, no ne daju ga bez državnih jamstava  

"Banke će sasvim sigurno rado pomoći i uskočiti čim država formira svoj garancijski potencijal ili jamstvene sheme", kaže Adrović

Dotad će ugroženi gospodarstvenici do komercijalnih kredita teško, a do onih državnih sporo. Prema HAMAGU je podneseno oko 3 i pol tisuće zahtjeva, no procedura do isplate traje predugo, kažu poduzetnici.

"I kako to sve traje i kako ova kriza traje već godinu dana, teško je doć do kredita, traje dok se ne isplate ti krediti HAMAG BICROA kroz sve to vrijeme poduzetnici propadaju", kaže Stamać.

A onima koji su nekako opstali, najveći izazov je kako izdržati do turističke sezone za koju se samo mogu nadati da će biti barem kao lanjska.

Ilija Radić/ 24.2.2021. u 7:00
Imaš priču? Javi nam se!Pošalji priču

Više s weba

Pročitajte još

Imaš priču? Javi nam se!Pošalji priču

Više s weba