GRAĐANSKA SOLIDARNOST / Tko će dočekati sustav? Osniva se fond ‘Solidarka’: Pomoć onima za koje država nema razumijevanja

Image
Foto: Thinkstock (Arhiva)

SOLIDARKA je krizni fond solidarnosti namijenjen pružanju prve pomoći novinarima, aktivistima, zviždačima

4.3.2019.
18:00
Thinkstock (Arhiva)
VOYO logo

Svakodnevno svjedočimo dramatičnim slučajevima premlaćivanja žena i djece na čije potrebe sustav socijalne zaštite nije spreman odgovoriti. U Hrvatskoj je postalo moda tužiti novinare i novinarke koji govore i pišu ono što misle. Građani i građanke koji javno govore i rade ono što misle i u što vjeruju, a to im pravo jamči Ustav Republike Hrvatske, izloženi supritiscima i sankcijama, baš kao što su zviždači koji razotkrivaju malverzacije i općeprisutnu korupciju šikanirani i prepušteni sami sebi. 

Razlozi su to, ističu u zakladi SOLIDARNA, koji su ih nagnali da pozovu sve ljude dobre volje i svijesti o važnosti građanske solidarnosti da se svojim donacijama uključe u direktnu kriznu podršku novinarima, zviždačima, braniteljima i žrtvama kršenja ljudskih prava. 

Kane osnovati fond solidarnosti 'SOLIDARKA' čija će namjena biti pružanje prve pomoći žrtvama kršenja ljudskih prava, novinarima, aktivistima, zviždačima koji su prepušteni sami sebi i/ili izloženi administrativnim, političkim i društvenim pritiscima. A zahvaljujući donacijama građana - ako se odazovu - fond će moći odmah reagirati pružanjem krizne humanitarne i psihosocijalne pomoći te pravne zaštite svima čija se ljudska prava krše, a sustav ih nije spreman zaštititi. 

Ciljani iznos koji početno žele prikupiti u fondu SOLIDARKA je 50.000 kuna. Cjelokupni iznos donacija usmjerit će se na krajnje korisnike  -  žrtve i branitelje ljudskih prava, novinare i zviždače, a javnost će biti redovito informirana o  donacijama Fonda putem internetske stranice SOLIDARNE, koja neće objavljivati imena pojedinačnih donatora bez njihova izravnog pristanka. Svaki neanonimni donator Fonda SOLIDARKA dobit će na osobnu adresu detaljni izvještaj o utrošku doniranih sredstava.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Image
Foto: Thinkstock/Ilustracija/Arhiva
Image
Foto: Thinkstock/Ilustracija/Arhiva

(Thinkstock/Ilustracija/Arhiva)

''Pokažimo da je građanska solidarnost jača od mržnje, nasilja i bahatosti moćnika. Ljudi trebaju pomoć sada – oni nemaju vremena čekati da sustav profunkcionira. A hoće li se to i dogoditi ikada? Pokažimo da smo solidarni u obrani naših ustavnih vrednota i temeljnih građanskih sloboda'', pozivaju iz zaklade SOLIDARNA.

Naime, iako je Hrvatska ratificirala Istanbulsku konvenciju i ima osigurana sredstva za njezinu provedbu iz EU fondova, sustav socijalne zaštite nije spreman odgovoriti na potrebe koje uključuju osiguravanje pravnog zastupanja, kriznu humanitarnu i psihosocijalnu pomoć svakoj žrtvi obiteljskog nasilja.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Također, kada je riječ o tužbama protiv novinara i novinarki koji se ne mogu osloniti na svoje redakcije, a hitno im treba pravna zaštita, valja upozoriti da čak i u slučajevima kada su odvjetnici spremni braniti novinare i branitelje ljudskih prava bez naknade, mnogima je nemoguće pokriti troškove sudskih pristojbi za višekratna ročišta i PDV koji država naplaćuje i na usluge koje su odvjetnici donirali, upozoravaju iz zaklade SOLIDARNA.

Image
Foto: Pixsell
Image
Foto: Pixsell

Novinarstvo ne damo (PIXSELL)

Podsjetimo, riječ je o prvoj domaćoj privatnoj zakladi u Republici Hrvatskoj, koja je nastala kao zajednički pothvat 55 zakladnika iz različitih dijelova Hrvatske, uključujući 49 pojedinaca i šest udruga koje se bave razvojem zajednica i zaštitom ljudskih prava.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Zaklada je u tri godine koliko postoje već imala nekoliko vidljivih vidljivih i uspješnih akcija, a jedna od njih je i pokretanje peticije 'Svako bolesno dijete ima pravo na šansu za život' u cilju jačanja pritiska građana na zdravstveni sustav koji neadekvatno odgovara na potrebe za inovativnim lijekovima umjesto prijeko potrebne sustavne promjene u upravljanju fondom za skupe lijekove.

Vrijedan zalog su i kampanje 'Drugotna na sav glas' za podršku ženskim ljudskim pravima i rodnoj ravnopravnosti, 'Dobri domaćini – podržimo mlade kreativce bez doma' za podršku mladim izbjeglicama i mladima bez roditeljske skrbi u njihovu kreativnom stvaralaštvu te 'Nisi sama - ideš s nama', kojom su osigurali više od 100.000 kuna malih donacija za besplatni taxi prijevoz za žene koje se liječe od raka i idu na kemoterapiju u Gradu Zagrebu. 

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Image
Image

škola

(Goran Stanzl/PIXSELL)

"Velik nam je poticaj i priznanje dala gospođa Desa Baković, 101-godišnja humanitarka kada nam je donirala 600.000 kuna od prodaje vlastitog stana kako bismo pokrenuli 'Fond Desa i Jerko Baković' za višegodišnju podršku školovanju djece koja odrastaju u teškim životnim uvjetima kao što su siromaštvo i izoliranost poslijeratnih zajednica, kronične bolesti, obiteljsko nasilje, manjak adekvatne roditeljske skrbi te iskustva diskriminacije naročito romske i srpske djece'', podsjetila je za Vijesti.hr upraviteljica Zaklade SOLIDARNA Marina Škrabalo s kojom smo ranije razgovarali o važnosti zakladništva koje je u Hrvatskoj još uvijek nedovoljno prepoznato. 

Uslijed manjka recentnih empirijskih istraživanje o financijskoj i programskoj snazi te društvenim učincima zaklada, teško je ocijeniti njihov doprinos društvenom razvoju, kazala je, ali: ''Opći je dojam da je zakladništvo u Hrvatskoj najmanje razvijena sfera civilnog društva i neiskorištena poluga društvenog razvoja. Naime, temeljna je svrha zaklada da okupljaju i obogaćuju različite vrste kapitala – novac, ljude, znanje i inovativne ideje – te ga usmjeravaju na društveni razvoj, otvarajući prostor za društvene inovacije ali i dopunjujući standardni okvir za pružanje javnih usluga građanima''.

Image
Foto: Boris Scitar/Vecernji list/PIXSELL
Image
Foto: Boris Scitar/Vecernji list/PIXSELL

Marina Škrabalo (Boris Scitar/Vecernji list/PIXSELL)

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Ukupna financijska moć sektora zakladništva je vrlo malena, porezne olakšice od samo dva posto osnovice na porez na dohodak za građane odnosno dobit za poduzeća je među najnižima u EU. Prema recentnom istraživanju zaklade Slagalica iz Osijeka, o razvijenosti domaće filantropije iz 2017. godine, čak 68 posto građana i 84 posto poduzeća je bar jednom u protekloj godini doniralo novac ili robu u općekorisne svrhe. S druge strane, građani se osjećaju neadekvatno informiranima o akcijama koje bi mogli podržati, kao i o poreznim olakšicama.

Tvrtke bi pak bile motiviranije na doniranje kada bi porezne olakšice bile veće te kada bi dobivali kvalitetnije informacije  o društvenim učincima donacija. Kontinuirano doniranje je vrlo nerazvijeno, a filantropija se općenito fokusira na goruća pitanja teških životnih uvjeta, potreba za liječenjem i prirodnih i humanitarnih katastrofa. Naime, kako je napomenula Škrabalo: "Razvoj zrele kulture doniranja kao poluge demokratskog društvenog razvoja koja je komplementarna ulozi države – jer potiče inovacije i podršku za teme koje država (još) ne prepoznaje tek predstoji".

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Samit
fnc 15
Gajin svet
Cijena strasti
Hell's kitchen
default_cta
Azbuka našeg života
Tajne vinove loze
Ljubavna zamka
Alvin i vjeverice
Pevačica
default_cta
Obiteljske tajne
Brak na prvu Australija
Volio bih da sam ovdje
Brak na prvu
Playmobil
default_cta
Sumrak saga: Mladi mjesec
VOYO logo