Kao jedna od pozitivnih posljedica koronakrize u Hrvatskoj se često spominjao fokus kupaca na domaće proizvođače hrane. No, koliko je taj put dalek - najbolje govori podatak da je Hrvatska u prošloj godini uvezla hrane u vrijednosti od 25 milijardi kuna.
To je 2,7 milijardi kuna više nego godinu prije. Podaci su to Hrvatske gospodarske komore. Ni u prva dva mjeseca ove godine nemamo se čime pohvaliti.
"Imao sam 300.000 sadnica salate, 200.000 mi je ostalo"
Nikad se nije više govorilo o domaćem povrću, voću i mesu, no brojke ne lažu. Hrvatska iz godine u godinu uvozi sve više. Tako je, kaže ovaj proizvođač voća i povrća, bilo i tijekom koronakrize kada se vjerovalo da je stalo sve pa i uvoz.
"Ja sam imao 300.000 sadnica salate, ostalo mi je jedno 200.000. Nisam imao uvjete nigdje da ih prodam", rekao je proizvođač voća, povrća i cvijeća Zdravko Vrljić. "Svaki dan se uvozilo iz Srbije, Makedonije, Austrije...", dodaje Vrljić.
Kupus iz Makedonije, češnjak iz Kine...
Voće i povrće koje smo kupili na dva različita mjesta dolazi iz čak 7 zemalja. Kupus je iz Makedonije, luk iz Albanije, jabuke iz Italije, zelena paprika iz Albanije, a crvena iz Španjolske. Žute kruške su iz Grčke, zelene iz Južne Afrike, a češnjak je, sad je to već svima poznato, iz - Kine.
Osim tropskog voća Hrvatska može proizvesti gotovo sve drugo. "Ali, na žalost, ne proizvodi pa zato imamo veliki uvoz. U voću, uz banane i agrume pretežit je uvoz koštičavog voća, zatim jezgričavog voća, a kod povrća imamo velik uvoz rajčice, različitih kategorija luka i krumpira", kaže Žaklina Jurišić iz Sektora za poljoprivredu pri HGK-u.
Da domaćeg voća i povrća ne bi smjelo nedostajati slažu se i proizvođači. "S mandarinama uvijek zadovoljavamo. S jagodama možemo isto zadovoljit kad pođu naše jagode. Možemo ljetnu proizvodnju zadovoljiti sa salatom, rajčicom, krastavcem", nabraja Vrljić.
Nije problem samo u voću i povrću
Problem kod uvoza nije samo vezan za voće i povrće kod kojeg Hrvatska bilježi najmanju pokrivenost proizvodnje. Prošle godine uvezeno je 83 milijuna kilograma svinjetine u vrijednosti 207 milijuna eura. 78 milijuna kilograma kruha, peciva, kolača i keksa u vrijednosti 170 milijuna eura. Uvozi se puno i mlijeka i mliječnih proizvoda. Prošle godine u vrijednosti od čak 268 milijuna eura.
"Unutar kategorije mesa, najviše uvozimo svinjsko meso - uvozimo ga u vrijednosti više od 200 milijuna eura. Slijedi govedina i meso peradi", kaže Jurišić.
Raste uvoz, ali, raste i izvoz. Ipak, nedovoljno pa je vanjsko-trgovinski deficit u hrani, od prošle godine povećan čak 23 posto.
Za prva dva mjeseca 2020. deficit se povećao za 15 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine, a to je negativna bilanca od gotovo 180 milijuna eura. Krajnje je vrijeme da stane ovakav galopirajući uvoz.
