Ponestaju zalihe / EU prijeti nestašica ribe, a mi je jedemo manje od prosjeka: Je li ribarstvo nova zlatna koka?

Veći dio europskih zemalja još je u srpnju iskoristio sve domaće zalihe ribe. Do kraja godine ovise o uvozu, a podatak je zabrinjavajuć, budući da su prije 30 godina imali dovoljno vlastite ribe čak do listopada. 

Jedine koje još uvijek imaju dovoljno ribe su Nizozemska, Estonija, Irska, ali i Hrvatska. Pozitivno je što to znači da nam se riblji fond oporavlja, ali i ukazuje na činjenicu da konzumiramo manje ribe od europskog prosjeka. 

Unatoč brojnim ribarnicama u svim našim gradovima, statistika pokazuje kako smo po konzumaciji ribe u Europi na 17. mjestu. Riječanka Gabriela tu je statistku prokomentirala rekavši: ''Ne znam, valjda nemamo tu naviku, a i po ljeti bude slaba ponuda. Ode to po restoranima''. 

Riječanima je u prosjeku, pokazuju istraživanja, riba na tanjuru jednom tjedno. 

• Zašto u restoranima nema ribe iz Jadrana? Birokracija ugostitelje potiče da kupuju smrznuto i strano

Hrvati jedu manje ribe nego što je europski prosjek

Iako Europa sve ranije u godini nema vlastite ribe, Hrvatska stoji sve bolje. Velike količine se izvoze, jer svaki stanovnik Europe u prosjeku pojede oko 23 kilograma ribe, dok će Hrvat u prosjeku pojesti oko 18 kilograma godišnje.

''Ribu izvozimo uglavnom u Italiju i Španjolsku, većinu našeg ulova. Ribe ima dovoljno, ali je dosta skupa za naše uvjete i zato je manja potrošnja nego što bi trebala'', rekao je za RTL Danas ribar Kiro Nančev.

• Što pripremamo turistima? Riba iz dućana pripremeljena u mikrovalnoj hit sezone na Jadranu

Kašetu srdela ribari će prodati za 50 kuna

Kašetu srdela, što je oko osam kilograma, ribari će primjerice prodati za 50 kuna. Na ribarnici samo kilogram ponekad košta 30 kuna. U Rijeci je nakon podneva spuste na 10 kuna.

''Ovisi o područjima, recimo Rijeka dosta troši ribe. Ja bi rekla da je to i do ponude. 
Riječka ribarnica je dosta opskrbljena, a riba se dosta prodaje'', kazala je prodavačica Anka Matešić.

Međutim na razini Europe ide i previše. Oko 90 posto ribljih skupina je prepolovljeno. Lovostaji pomažu.

Plava riba trenutno se ne lovi zbog punog mjeseca, ali ni u zimskim i ljetnim periodima lovostaja - koji su je spasili od izumiranja. Iz prirode, kažu ribari, uzimamo sve što ponudi. No mjerama poput lovostaja moramo joj se odužiti, inače ni mi nećemo dobro proći.