GUVERNER HNB-a / Vujčić: 'Euro je prije svega političko pitanje, a kriza u Italiji može biti naš problem'

Italija je u recesiji, njemački rast usporava, a riječ je o za Hrvatsku važnim gospodarstvima pa se mnogi pitaju koliko pogoršanje situacije u okruženju može utjecati na domaće gospodarstvo – je li ugrožen i rast u ovoj godini koji većina institucija još uvijek predviđa oko 2,5 do tri posto, kao i prijeti li Hrvatskoj nova recesija?

• Vlada je priznala - moguće je da se recesija kotrlja prema Hrvatskoj: 'Ekonomske panike za sada nema

Postoji li opasnost da se kriza u Italiji preko banaka prenese kod nas na bilo koji način – od bijega kapitala, povlačenja na matična tržišta, reduciranja kredita, dizanja kamata i slično, pitao je Novi list guvernera Hrvatske narodne banke (HNB) Borisa Vujčića.

''Nepovoljna kretanja u Italiji ponajviše će se preliti na hrvatsko gospodarstvo kroz trgovinske veze. Italija je najveće tržište za naše izvozne proizvode i još uvijek velik broj turista dolazi iz Italije, premda relativno manje nego prije deset godina. Domaće banke u vlasništvu talijanskih grupacija su visoko kapitalizirane i likvidne, dok je izloženost prema talijanskim bankama niska, i na strani financiranja, i na strani imovine. Stoga su manje izgledni negativni učinci prelijevanja kroz financijske kanale, unatoč koncentraciji talijanskih ulaganja u domaćem bankovnom sustavu. Ipak, ne mogu se potpuno isključiti reputacijski rizici u slučaju jačanja sumnji u stabilnost talijanskih banaka, kao ni eventualni neizravni učinci koji bi mogli nastupiti jačanjem neizvjesnosti u pogledu održivosti talijanskih javnih financija i djelovanjem tih neizvjesnosti na troškove zaduživanja europskih tržišta u nastajanju'', kaže Vujčić.

Objasnio je i zašto smatra da je za Hrvatsku dobro da uvede euro: ''U više navrata sam isticao da je uklanjanje valutnog rizika uslijed uvođenja eura najveća korist za građane i gospodarstvenike, jer će trajno prestati briga o zaštiti od promjene tečaja. Isto tako, smanjit će se troškovi zaduživanja za sve sektore, dakle za građane, poduzeća i državu. Nadalje, smanjit će se transakcijski troškovi jer će se trajno otkloniti troškovi konverzije iz eura u kune i obratno. Uvođenje eura će pridonijeti i daljnjem jačanju međunarodne razmjene te učiniti Hrvatsku atraktivnijom za ulaganja''.

''Postoji još niz drugih koristi od kojih bih svakako izdvojio pristup Europskom mehanizmu za stabilnost koji omogućuje financijsku pomoć u uvjetima krize te tako pozitivno utječe na povjerenje financijskih tržišta prema svim članicama europodručja. Sveukupno gledano uvođenje eura trajno će povećati konkurentnost i otpornost gospodarstva te atraktivnost Hrvatske za ulaganja, što će povoljno djelovati na zaposlenost i rast'', napominje Vujčić.

Ističe i da: ''Euro nije djelomično političko pitanje, nego je prije svega političko pitanje. To je projekt koji nadilazi središnju banku, pa čak i pojedinu vladu. Vjerujem da bi se oko njega trebao stvoriti nacionalni, svehrvatski konsenzus, kao svojevremeno oko ulaska u EU, naravno u mjeri u kojoj je to moguće, jer danas na sceni imamo snažno prisutne i političke opcije koje se protive bilo kakvim integracijama. One nisu prisutne samo u Hrvatskoj već i šire, a ekonomska štetnost njihovih politika se već osjeća''. 

''Opasno je zavaravati ljude da je zatvaranje dobro. Na koncu upravo će ti građani platiti najveću cijenu politika zatvaranja ili izolacionizma. Pogledajte samo što se događa oko Brexita i kamo vode slični populistički procesi. Tko će platiti najveću cijenu smanjenog rasta Velike Britanije, koji je već sada vidljiv, ili još većeg u slučaju izlaska iz EU-a bez dogovora, o čemu je neki dan pričao moj kolega Carney? Na žalost, najvjerojatnije upravo oni koji su svoj glas dali Brexitu, a pripadaju srednjem i nižem sloju'', upozorio je Vujčić.

A postoji li opasnost scenarija pucanja balona na tržištu nekretnina u kombinaciji naglog pada cijena nekretnina, koje sada rastu, i naglog rasta kamata (ostaju samo visoke rate kredita, a vrijednost kolaterala pada)?

''U ovom trenutku ne postoje naznake cjenovnog balona na tržištu nekretnina. Prema posljednjim podacima raspoloživima za treće tromjesečje 2018. godine, cijene stambenih nekretnina rasle su 6,8 posto. Takav rast cijena uvelike podupiru ekonomska kretanja, rastom zaposlenosti i plaća, kao i ulaganja u pružanje usluga turističkog smještaja, prije svega u Zagrebu i na obali, gdje je ujedno rast cijena najsnažniji. Također, razina cijena je za otprilike 11 posto niža u odnosu na vrhunac dosegnut točno deset godina ranije. Također, stambeni krediti rastu umjereno, 3,7 posto u 2018. godini, što pokazuje da nemamo problem sa zaduživanjem stanovništva koji bi mogao uzrokovati probleme u slučaju pada. Konačno, rizike za nastanak balona na tržištu nekretnina ograničavaju i nepovoljna demografska kretanja i snažno iseljavanje'', zaključuje Vujčić.