Imaš priču? Javi nam se!Pošalji priču
'ŽIVIO FEMINIZAM. ŽIVIO 8. MART'

Zašto treba doći na Noćni marš? 'Svakodnevnica žena je ponižavanje, a država to nasilje podržava. Dosta je!'

Na Dan žena prisjećamo se borbe žena koje su prokrčile put stvarajući nam temelje za buduće borbe

Image
Foto: RTL / PIXSELL
Andreja Žapčić/ 8.3.2020. u 8:00
Imaš priču? Javi nam se!Pošalji priču

''Za svakodnevne borbe unutar četiri zida, na radnim mjestima, u ginekološkim ordinacijama, rodilištima, školama. Marširajmo za borbe koje su bile i borbe koje će tek biti'' - poziva feministički kolektiv fAktiv, koji pod sloganom ''Živio feminizam! Živio 8. mart!'' u Zagrebu održava, petu godinu zaredom, prosvjedni marš ''Noćni marš - 8. mart''

VEZANE VIJESTI

Okupljanje počinje na Trgu žrtava fašizma u 17:30 sati i prema Zrinjevcu kreće oko 18 sati, a jedna od članica fAktiva Petra Karmelić za Vijesti.hr pobrojila je razloge zašto danas treba doći na moćni Noćni marš:

  • zato što je ženska svakodnevica ponižavanje u bolnicama, rodilištima i ginekološkim ordinacijama; diskriminacija na radnome mjestu; nasilje u našim domovima, na ulicama naših gradova 
  • zato što država to nasilje podržava manjkom političke volje i odgovornosti da kaže 'Dosta'  i kazni nasilnike 
  • zato što žene rade drugu smjenu kod kuće, radnu smjenu bez plaće i radnog vremena, smjenu koja održava ovo društvo, i to sve - bez ikakva priznanja 
  • zato što svaki dan doživljavamo napade na reproduktivna prava žena, zato što nam se žele oduzeti prava za koja smo se same izborile. 

''Na Dan žena prisjećamo se borbe žena koje su nam utabale put i stvaramo pokret za borbe koje nam tek prethode. Solidarno stojimo uza sve potlačene i pozivamo na Noćni marš pod sloganom: 'Živio feminizam, živio 8. mart!''', poručila je Karmelić.​

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Imaš priču? Javi nam se!Pošalji priču
Image
Foto: FB / fAktiv
Image
FB / fAktiv

VEZANE VIJESTI

U današnje vrijeme kada se 8. mart uglavnom svodi na trivijalizaciju i depolitizaciju pa ga se ''slavi'' i predstavlja kao neki čudni hibrid Valentinova i Majčina dana važno je razjasniti korijene Dana žena.

Upravo se čita

Image
'nemojte da vas lažu'

Srbin o odmoru na Jadranu: 'Ovdje mi je 11. dan. Uzalud čekam da me netko prebije, zapali auto'

Sve je počelo 1908. godine poznate po maršu koji je okupio 15.000 žena u New Yorku. Prosvjedovale su zahtijevajući kraće radne sate, bolje plaće i pravo glasa. Prvi Dan žena, podsjeća u detaljnom povijesnom pregledu VoxFeminae, obilježen je 1911. godine nakon što je odluku o tome godinu prije na prijedlog Clare Zetkin, socijalistice, revolucionarke, izvanredne govornice, pacifistkinje i srčane aktivistice za prava žena i radnica, donijela Socijalistička internacionala žena na svojoj konferenciji u Kopenhagenu.

Borba za društvo solidarnosti u kojem nitko nije potlačen

Razlozi potrebe obilježavanja ovoga dana nalazili su se već i tada duboko u prošlosti koja je definirana marginalizacijom žene i njezinim svrstavanjem na vječni položajDruge. Svako pravo koje žene danas imaju izboreno je tijekom stoljetne feminističke borbe, nerijetko i krvave. Međutim, svaki put kada bi se žene izborile za neka prava, slijedi novi napad i udar na ženska prava. To vrijedi i sve borbe potlačenih stoga je važno neprestano raditi na očuvanju i unaprjeđenju stečenih prava, pri čemu ključ leži u solidarnosti.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Imaš priču? Javi nam se!Pošalji priču

  • "Ne brini, sestro, mi smo tvoj vučji čopor"

''Osmi mart naš je dan: dan kada slavimo svaku borbu, svaki glas, svaki prkos, svaki otpor. Peti Noćni marš slavimo glasno na ulicama naših gradova, svjesne da se za svoja prava i živote moramo izboriti same i da ta borba traje cijelu godinu, kao što smo poručile na prvom Noćnom maršu. Svaka nepravda koju osjetite na vlastitoj koži vrijedna je borbe. I u toj borbi žene nisu same. Ponavljamo što je rečeno na velikom prosvjedu za 8. mart u Španjolskoj: "Ne brini, sestro, mi smo tvoj vučji čopor". Jer jedino tako, u solidarnom čoporu, možemo se suprotstaviti onima koji nam pokušavaju oduzeti izboreno'', ističe fAktiv i poručuje: ''Povratka nema, ne mogu nas ušutkati i razjediniti. Ako stanemo mi, stat će cijeli svijet''.


Pjesnikinja Monika Herceg napisala je pjesmu "Nisi kriva i nisi sama" inspirirana čileanskom i internacionalnom feminističkom antirape himnom "Un violador en Tu Camino". Prepjevale su je članice Le Zbora i tu će verziju "Patrijarhat siluje nas" uz bubnjanje Drum 'n' bijesa, izvoditi u nedjelju na Noćnom maršu

Feminizam koji slavimo bori se za sve žene i sve ugrožene

''Kroz svaki, čak i najmanji čin otpora međusobno se gradimo. Gradimo pokret koji će jednog dana biti spreman zaustaviti ovo društvo, usred radnog tjedna, usred radnog dana. Gradimo ga do dana kada će svi postati svjesni da je naš rad, koji uključuje i takozvani rad iz ljubavi, izgradio ovu zemlju'', podsjećaju iz fAktiva.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Imaš priču? Javi nam se!Pošalji priču

Naime, iako se o problemu nasilja nad ženama sve više progovara, jedna tema ustrajno i duboko prolazi ''ispod radara''. Naime, prema istraživanju sociologinje Ksenije Klasnić o podjeli kućanskih poslova, zaslužne i za prijašnje istraživanje o ekonomskom nasilju nad ženama u intimnim vezama u hrvatskom društvu, žene u Hrvatskoj u više od 80 posto veza obavljaju sve ili većinu kućanskih poslova.

'Ja od jutros nisam stala'

Taj rad je nevidljiv i smatra se urođenim ženama. Zapravo, uopće ga se ne smatra radom iako pranje posuđa, usisavanje, briga o djeci i starijima, emotivna briga o svima te organizacija cijelog kućanstva predstavljaju itekako težak i zamoran rad bez kojeg cijeli (obiteljski) sustav uopće ne bi funkcionirao i upravo na njemu parazitira kapitalizam. 

Image
Foto: RTL / PIXSELL
Image
RTL / PIXSELL

VEZANE VIJESTI

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Imaš priču? Javi nam se!Pošalji priču

''Feminizam koji danas slavimo bori se za sve žene i sve ugrožene, otkriva različite vrste izrabljivanja u kapitalističkom sustavu, ne bježi od kritike sustava, radi na političkom organiziranju žena, svjestan je ekoloških problema, antifašistički je i nepokolebljiv. Borimo se za djevojčice i djevojke, za penzionerke, borimo se za radnice, izbjeglice i migrantkinje, transrodne osobe, borimo se za beskućnice i za sve žene koje se danas ne mogu boriti same za sebe'', ističe feministički kolektiv.

A da na tren još zaronimo u povijest iz koje vučemo niz prava koja imamo danas, valja reći i da su dvije najveće revolucije modernog doba, francusku i rusku, povele upravo žene - u borbi za kruh. Stoga, kažu u fAktivu, dok marširamo, borimo se za taj kruh, ali i ruže.

VEZANE VIJESTI

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Imaš priču? Javi nam se!Pošalji priču

Da bi upozorio na lošiji položaj žena u društvu, ali i u novinarstvu, u povodu Dana žena Sindikat novinara Hrvatske (SNH) pokrenuo je kampanju ''Žene novinarke i druge opasne stvari''. 

''Iako je u Hrvatskoj novinarstvo pretežno ženska profesija, žene se redovito predstavlja u kontekstu tema poput zdravlja, ljepote, showbusinessa, kuhanja, mode, brige za djecu dok su u temama politike, ekonomije, sudstva, vanjske politike podzastupljene. Dvije trećine žena doživjele su neki oblik online zlostavljanja ili uznemiravanja najmanje jedanput, a žene u prosjeku dobiju triput više zlostavljačkih komentara na društvenim mrežama nego njihovi muški kolege'', upozorava SNH.

Na dugoj listi zahtjeva Sindikata ističu se jednake plaće za jednaki rad i ubrzano smanjivanje postojećega jaza, ravnopravna zastupljenost u svim programskim segmentima – i kao novinarki, urednica, i kao stručnjakinja sugovornica i autorica te ujednačenu zaposlenost u različitim programskim redakcijama jer žene nisu ''rezervirane'' samo za redakcije kulture, obrazovanja, dječjeg programa i sličnih niti su informativne i ostale redakcije samo ''muško'' područje.

Uz ravnopravnu zastupljenost na uređivačkim i rukovodećim pozicijama te promicanje problematike ženskih prava kao iznimno važne teme, SNH zahtijeva da se ne promiču rodni stereotipi te da se dokinu seksistički elementi iz programskih cjelina, posebice iz reklamnih poruka. Pozivaju i na borbu protiv sve izrazitije ugroženosti novinarki u istraživačkom radu na terenu te na kontinuiranu edukaciju zaposlenika (neograničeno rodom) o ženskim pravima, oblicima seksizma, zlostavljanja i slično.

Image
Foto: RTL / Dalibor Talajić
Image
RTL / Dalibor Talajić

Čim u nekom poslu ima sve više žena i čim počinju brojem nadmašivati muške zaposlenike, to je znak potplaćenosti tog sektora, to jest znak da su plaće u tom sektoru sve niže i sukladno tome - muškarcima manje zanimljive

''U svemu ovome potrebna je što veća uključenost muškaraca u razne programe u borbi za ravnopravnost. Ne zato što time borba dobiva na snazi argumenta, nego zato što time i kolege (muškarci) priznaju potrebu za poboljšanjem trenutačnoga stanja ženskih prava i uključenosti žena – borba za emancipaciju je zajednička'', zaključuju u Sindikatu novinara Hrvatske kojemu je na čelu svestrana novinarka, aktivistica i humanitarka Maja Sever.

Image
Foto: RTL / Dalibor Talajić
Image
RTL / Dalibor Talajić

RTL / Dalibor Talajić

'Mi živimo u zemlji i u društvu koje mrzi žene. Nama treba marš svaki dan'

Koliko su važni sloboda i jednakost, što podrazumijeva sigurnost, za Vijesti.hr je istaknula jedna od najboljih hrvatskih istraživačkih novinarki Danka Derifaj koja se u RTL-ovu magazinu Potraga često bavi ne samo razotkrivanjem korupcije, kriminala i nepotizma nego i u sklopu borbe za ljudska prava kontinuirano promiče upravo ženska prava kao iznimno važnu temu.

''Baš sam čitala o ribarskom sektoru u kojem gotovo polovicu radne snage čine žene, no imaju manje plaće i gore uvjete rada u odnosu na svoje kolege, a od 100 najvećih svjetskih kompanija u tom sektoru žena je na čelu - samo jedne. Imamo i predsjednika SDP-a Davora Bernardića koji je odgovarajući na pitanje zašto među SDP-ovim izbornim koordinatorima nema nijedne žene kazao da 'koordinatorstvo nije za eksperimentiranje i da taj posao moraju obaviti dokazani operativci na terenu'. Istodobno, statistike pokazuju da svaka treća žena doživi neki oblik nasilja, nasilja koje se ponavlja 365 dana u godini. Mi živimo u zemlji i u društvu koje mrzi žene'', upozorila je Derifaj.

VEZANE VIJESTI

Image
Foto: RTL
Image
RTL

Danka Derifaj (RTL) 

"Govori se puno o promjeni, postizanju ravnopravnosti, ali kada pogledamo brojke, one govore suprotno", upozorava Derifaj i podsjeća da se, kada je o nasilju nad ženama riječ, nikako ne smije zaboraviti ekonomska dimenzija zbog koje si žene izložene nasilju ne mogu priuštiti otići. ''Ovo sve što sam rekla možda nekome zvuči radikalno, ali činjenice su jasne i vidljive svakome normalnom. Sve su to razlozi zašto se treba svakodnevno boriti za prava žena i otići na Noćni marš. Nama marš treba svaki dan''.

Ne dijelimo cvijeće, slavimo žene!

Osim u Zagrebu, danas, u nedjelju, možete marširati u Zadru s početkom u 16 sati na Trgu pet bunara te u Rijeci s početkom u 18 sati na Kontu, zatim u Splitu u podne na Trgu ispred HNK Split, a u Puli Marš kreće u 11 sati s Trga Portarata.

S obzirom na to da ženska borba i solidarnost ne poznaju granice, Rekonstrukcija Ženski fond izradila je mapu osmomartovskih događaja. Naime, i žene u Srbiji, Bosni i Hercegovini, Makedoniji, Sloveniji, Crnoj Gori i na Kosovu organiziraju tribine, prosvjede, performanse i marševe i zajedno slave 8. mart.

Andreja Žapčić/ 8.3.2020. u 8:00
Imaš priču? Javi nam se!Pošalji priču

Više s weba

Pročitajte još

Image
u tijeku je analiza

Gotova inspekcija oko Matijanićeve smrti! Obavljeni i razgovori sa svim izravnim sudionicima

Imaš priču? Javi nam se!Pošalji priču

Više s weba