Zašto Hrvati u pravilu nemaju 13. plaću? Upravo se to pitaju sindikati javnih službi dok pregovaraju o Temeljnom kolektivnom ugovoru. Od Vlade, osim 13. plaće, traže i porast osnovice i ostalih materijalnih prava. Novca, kažu, ima, i sada je vrijeme za zaustavljanje iseljavanja visokoobrazovanih.
Rast gospodarstva kojim se hvali premijer povećao je i zahtjeve
sindikata.
''Nije samo da mi vidimo da je gospodarstvo u dobrom kretanju,
već to vidi, govori i hvali se premijer, i to nekoliko puta. Svi
građani trebaju u jednom trenutku sudjelovati u društvenom
bogatstvu, a to se može napraviti tako da se uvede u Hrvatskoj
13. plaća'', izjavio je Vilim Ribić, predsjednik
Matice hrvatskih sindikata.
U tijeku su pregovori o novom kolektivnom ugovoru, uz 13. plaću
sindikati traže rast osnovice plaće.
''Tražimo kao što rastu plaće u privredi i s obzirom koji rast se
očekuje to je 4 %. U slučaju da ispregovaramo i osiguramo 13.
plaću tada je potraživanje rasta osnovice 4 %, no ukoliko se ne
ispune zahtjevi tada ostala materijalna prava tražimo u puno
većem iznosu i rast osnovice koji tražimo bit će onda puno
veći'', rekla je Sanja Šprem, predsjednica
Sindikata hrvatskih učitelja.
Raspravlja se i o vrijednosti sistematskih pregleda, ali i o
povećanju naknade troškova prijevoza.
''Tražimo također isplatu regresa, do sada je iznos bio 1500
kuna, naše potraživanje je 2 tisuće kuna. Imali smo dugo, dugo
isplatu dara za dijete 500 kuna, lani je bio 600, naše
potraživanje sada je 700 kuna'', kazala je Šprem.
Iz Ministarstva rada poručuju posljednjih 6 godina plaće javnih
službenika su rasle između 25 i 30 posto.
''Predstavnicima sindikata skrenuta je pozornost da svi moramo
biti svjesni fiskalnih ograničenja javnih financija, te da kroz
pregovore želimo iznaći najbolje rješenje, uzimajući u obzir
izazovan period u kojem se nalazimo s aspekta pandemije i
oporavka gospodarstva'', poručili su iz Ministarstva rada,
mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike.
''Čak i uz to što je Vlada ispoštovala sve ono što je bilo
dogovoreno i na sve ono na što smo je mi Sindikati pritisnuli i
bez obzira što su naše plaće rasle brže taj rast nije ni na koji
način nekakav spektakl i nešto čime bismo mi mogli biti jako
zadovoljni'', rekao je Matija Kroflin,
makroekonomist Nezavisnog sindikata znanosti i visokog
obrazovanja.
Sindikati poručuju potrebno je podignuti cijenu rada i tako
spriječiti iseljavanje mladih i obrazovanih ljudi.
''300 tisuća ljudi smo otprilike izgubili vrlo kvalitetne stručne
ljude. Tome se može parirati da se jača vlastita ekonomija,
povećava potražnja i plaće i cijena rada'', izjavio je
Ribić.
Iduća runda pregovora zakazana je za sljedeći tjedan.
