Imaš priču? Javi nam se!Pošalji priču
PROMJENA JE MOGUĆA

Žensko poduzetništvo: 'Nevidljiva ruka patrijarhata i tržišta srdačno se rukuju pred vratima kućanstva'

Žensko poduzetništvo nije samo važan element gospodarskog rasta, nego i učinkovita metoda postizanja demokratskog društva

Image
Foto: RTL / PIXABAY
Andreja Žapčić/ 26.2.2020. u 15:30
Imaš priču? Javi nam se!Pošalji priču

Unatoč velikoj važnosti ženskog poduzetništva država njegov potencijal ne iskorištava dovoljno, a poduzetnice, pogotovo kada tek započinju svoj posao, često se susreću s brojnim preprekama. Između ostalog, riječ je o financijama, izostanku podrške okoline i umrežavanju, a i češće rade od kuće te podnose veći teret brige o obitelji uključujući neplaćeni kućni rad. Taj se rodni aspekt često zanemaruje i strategije razvoja ženskog poduzetništva, kako na razini Europskoj uniji, tako i na nacionalnoj, ne problematiziraju poduzetništvo kao maskulini normativ te se diskurs o poduzetništvu gradi kao navodno rodno neutralan diskurs. 

VEZANE VIJESTI

Prema zasad dostupnim podacima Eurostata, 2018. je u Europskoj uniji bilo samozaposleno oko 10 posto žena i 18 posto muškaraca što je još jedan dokaz da je žensko poduzetništvo osjetno slabije razvijeno od muškog te da ga je potrebno poticati. Naime, gospodarski rast pojedine zemlje ovisi o sposobnosti stvaranja i razvitka poduzeća konkurentnih na domaćem i međunarodnom tržištu koja utječu na porast zaposlenosti. 

Eurofound, agencija EU-a sa sjedištem u Dublinu kojoj je cilj poboljšanje životnih i radnih uvjeta, objavio je nedavno publikaciju ‘’Žensko poduzetništvo: javno i privatno financiranje’’, u kojoj je prikazano stanje financiranja ženskog poduzetništva u Europskoj uniji i Norveškoj, odnosno problemi i moguća rešenja, a u pripremi publikacije su sudjelovali i stručnjaci iz hrvatskog Instituta za javne financije (IFJ).

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Imaš priču? Javi nam se!Pošalji priču

‘’Istraživanja diljem EU pokazuju kako brojne poduzetnice imaju otežan pristup kapitalu potrebnom za pokretanje i rast poslovne aktivnosti te se suočavaju s ozbiljnim teškoćama i nepovjerenjem u pokušajima prikupljanja potrebnih inicijalnih financijskih sredstava. Obično su nedostupnošću povoljnih izvora financiranja najviše pogođene poduzetnice koje tek započinju sa svojim poslovanjem’’, upozorava u svojem osvrtu
Predrag Bejaković s Instituta za javne financije, koji je s kolegicom s IFJ-a Irenom Klemenčić sudjelovao u izradi publikacije.

Image
Foto: Eurofound
Image
Eurofound
  • Zemlje s privatnim fondovima koji investiraju u žensko poduzetništvo (Eurofound)

Tijekom posljednih nekoliko godina diljem Unije su se pojavili javni i privatni investicijski fondovi namijenjeni ulaganjima u žensko poduzetništvo, koje često osnivaju i njima rukovode žene. Bejaković ističe da ‘’investicijski fondovi koji posluju imajući na umu zadovoljavanje poslovnih, u prvom redu financijskih potreba poduzetnica, uspješno premošćuju poteškoće koje potencijalne poduzetnice susreću u osiguravanju potrebnih inicijalnih financijskih sredstava i utječu na društvene stavove’’.

Upravo se čita

Image
čudom preživjela

UZNEMIRUJUĆI VIDEO Policija zatvorila ženu u lisicama u auto na pruzi. Na njega je zatim naletio vlak

VEZANE VIJESTI

Osnivanje i poslovanje ovih fondova usklađeno je s ciljevima održivog razvoja koje proklamiraju Ujedinjeni narodi (UN), a u Belgiji, Češkoj, Nizozemskoj, Poljskoj, Španjolskoj, Švedskoj i Ujedinjenom Kraljevstvu osnovano je 11 privatnih fondova koji u svojoj ulagačkoj politici imaju i rodni kriterij. Bejaković objašnjava da su ''utemeljeni  iz potrebe za ulaganjem u poduzeća kojima upravljaju žene i osiguravanjem potrebnih financijskih sredstava za rješavanje socijalnih pitanja, posebice onima vezanim uz položaj žena na tržištu rada, a takva politika može pridonijeti stvaranju novog modela financiranja poduzeća koji bi bio prikladniji za poduzetnice''.

I Hrvatska je jedna od EU zemalja koja ženama omogućava javno financiranje poduzetničkih aktivnosti, naime, Hrvatska banka za obnovu i razvoj (HBOR) još od 2011. provodi Program kreditiranja poduzetništva žena. No, štošta bi mogla primijeniti i iz Eurofoundove publikacije s obzirom na to da sadrži i niz praktičnih primjera iz raznih država članica EU-a o financiranju ženskog poduzetništva koji se, smatra Bejaković, razmjerno lako mogu primijeniti i u drugim državama članicama.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Imaš priču? Javi nam se!Pošalji priču
Image
Foto: Eurofound
Image
Eurofound
  • Broj javno financiranih mjera usmjerenih financiranju ženskog poduzetništva (Eurofound)

Posebna važnost publikacije leži u tome što posebno naglašava da bi javne politike za podršku ženskom poduzetništvu trebale u obzir uzimati i činjenicu da su ruralna područja obično nedovoljno pokrivena privatnim i javnim fondovima za kreditiranje poduzetništva. ‘’Kad privatne financijske ustanove ne uspiju poduzetnicama osigurati odgovarajuće financiranje, nastali jaz često se rješava putem državnih inicijativa, uključujući i programe lokalnih i regionalnih vlasti. U nekim zemljama, npr. Francuskoj, Irskoj, Slovačkoj Republici i Ujedinjenom Kraljevstvu, država ima snažniju ulogu u uspostavljanju ili osnivanju javnih fondova za financiranje poduzetništva, posebice ženskog’’, ističe Bejaković.

Upozorava i da ‘’nedovoljna ulaganja u poduzetničke aktivnosti žena ukazuju na nedostatno iskorištene kapacitete u gospodarstvu što ograničava gospodarski rast i mogućnosti zapošljavanja te koči ostvarivanje jednakih mogućnosti za oba spola. Donositelji odluka bi trebali osigurati da poslovne politike i prilike jednako koriste i ženama i muškarcima. Postoji jasna potreba za poticanjem financijskih institucija da u svom poslovanju i odlukama o ulaganjima imaju na umu i važnost usmjeravanja veće pozornosti na rodna pitanja’’.

VEZANE VIJESTI

‘’Promicanje ženskog poduzetničkog modela i smanjenje rodne segregacije u obrazovanju i zapošljavanju mogu biti od velikog značaja za smanjivanje rodne nejednakosti što bi trebao biti prioritet na nacionalnoj i europskoj razini. Također od najveće je važnosti iskorjenjivanje rodnih stereotipa, predrasuda i percepcija koji mogu ograničavati društveni i gospodarski napredak’’, naglašava Bejaković i zaključuje: ‘’Na svim razinama, od obitelji i škole do radne sredine, nužno je sustavno raditi na uklanjanju svih tih predrasuda i negativnih stavova o sposobnostima poduzetnica’’.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Imaš priču? Javi nam se!Pošalji priču

Međutim, strategije razvoja ženskog poduzetništva, kako one u Europskoj uniji tako i nacionalne, ne problematiziraju poduzetništvo kao maskulini normativ te se diskurs o poduzetništvu gradi kao navodno rodno neutralan diskurs. Žensko poduzetništvo se promatra kao resurs kojemu su potrebne specifične politike i mjere kako bi ostvarilo općeprihvaćene kriterije uspješnog i profitabilnog biznisa, upozoravaju Orlanda Obad i Tea Škokić iz Instituta za etnologiju i folkloristiku.

Image
Foto: Pixabay
Image
Pixabay

Obad i Škokić su autorice rada ''Brižno poduzetništvo u ženskim poslovnim praksama. Od reprodukcije do destrukcije patrijarhata'' u kojem propituju rodno uvjetovane prepreke za uspješno poslovanje poduzetnica. I to posebice u segmentu ravnoteže privatnog i poslovnog života, rodno uvjetovane podjele kućanskih poslova unutar šireg problema socijalne reprodukcije u patrijarhalnim društvima te u segmentu stila vođenja poslovanja.

Istraživanje je provedeno u BiH, Hrvatskoj, na Kosovu i u Srbiji te opisuje neformalne prakse koje žene prakticiraju u svojim formalnim i neformalnim poslovima, a koje imaju potencijala postati jednakovrijedni model poduzetničkog ponašanja. Ključni nalazi pokazuju da specifične politike i mjere za bolje uključivanje žena u svijet poduzetništva nisu dovoljne ako isključuju širu kritiku patrijarhata, a time i prevladavajućeg koncepta poduzetništva, kroz rodno osviještene međusektorske politike. 

Ženama koje sudjeluju u tom sektoru gospodarstva nastoji se pomoći u prevladavanju niza, mahom isključivo rodno uvjetovanih, prepreka kako bi “dostigle” svoje muške kolege po zastupljenosti i uspješnosti, navode Obad i Škokić u svojem radu: ‘’Spomenute politike i mjere, međutim, ne mogu same po sebi utjecati na postizanje boljeg statusa poduzetnica jer je nužno da se rodno osviještena politika provodi međusektorski, ciljajući na sveobuhvatne promjene u rodnoj podčinjenosti žena umjesto na izolirane probleme definirane iz perspektive samo jedne, i to male skupine zaposlenih žena’’.

Image
Foto: Pixabay
Image
Pixabay

VEZANE VIJESTI

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Imaš priču? Javi nam se!Pošalji priču

U prilog takvom zaključku idu i nalazi provedenog istraživanja. Riječ je, prije svega, o velikoj opterećenosti žena reproduktivnim radom. ‘’Skrbljenje o užoj i široj obitelji, ali i pristupanje zaposlenicima kao cjelovitim, a ne samo “radnim bićima” neizostavni su u ženskom pripovijedanju o radnoj svakodnevici, i to čak bez obzira na to ostvaruje li se ta svakodnevica u poduzetničkom pothvatu “iz nužde”, dakle onom koji u prvom redu osigurava preživljavanje ili u profitabilnom poslu motiviranom prilikama’’, ističu Škokić i Obad.

Napominju da se upravo neformalne ženske prakse, poput sklonosti zajedništvu i solidarnosti, ispostavljaju kao temelj ekonomije jer održavaju funkcioniranje socijalne reprodukcije nužne za nesmetano ispreplitanje neoliberalnih i patrijarhalnih poslovnih praksi: ‘’Riječ je o poslu koji je kompetitivan, od kojeg se očekuje da raste i donosi zaradu i to na gotovo čudesan način odsječen od privatnog života i neovisan o njemu. Nevidljiva ruka patrijarhata i tržišta srdačno se rukuju pred vratima kućanstva, koje je, govore i statistike – premoćno, poprište jednako tako nevidljivog rada žena’’.

‘’Istodobno, neplaćeni kućni rad žena, a nerijetko i djece, uz sve manju ekonomsku participaciju proširene obitelji – što dodatno sužava iskustvo međuljudske pomoći – od presudne je važnosti za obiteljsku ekonomiju i temelji se na sentimentu skrbi’’, upozoravaju autorice. A za prevladavanje neravnomjernog radno-životnog odnosa predlažu širok raspon mjera: ‘’Od formaliziranja dosad neformalnih praksi međugeneracijske solidarnosti koja ne bi smjela uključivati isključivo “žensku liniju”, sve do osvještavanja rodnih nejednakosti i javnog zagovaranja niza rodno ravnopravnih životnih praksi’’.

Objašnjavaju da bi to, između ostalog, značilo ‘’uvođenje obveznog, a ne dobrovoljnog, plaćenog roditeljskog dopusta i za očeve, pozitivnu diskriminaciju u vidu uvođenja minimalnih ženskih kvota u segmentima obrazovanja i tržišta rada u kojima su žene u nepovoljnijem položaju od muškaraca te subvencionirano čuvanje djece, starijih i invalidnih osoba od strane šire obitelji, uz usporedno jačanje socijalne infrastructure i poticaja predviđenih za tu vrstu skrbi. Te bi se mjere trebale uvoditi usporedno sa specifičnim mjerama za poduzetnice, iskazanima u europskim i nacionalnim strategijama razvoja ženskog poduzetništva, kao što su pristup financijama, informacijama, edukacijama, poslovnim mrežama te “mirenju poslovnih i obiteljskih obveza”.’’

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Imaš priču? Javi nam se!Pošalji priču
Image
Foto: Petar Glebov/PIXSELL
Image
Petar Glebov/PIXSELL

VEZANE VIJESTI

Inače, Europski stup socijalnih prava, dokument koji su 2017. usvojili Europski parlament, Vijeće i Europska komisija “za osiguravanje novih i djelotvornijih prava građana” Europe u smislu “jednakih mogućnosti i pristupa tržištu rada, pravednijih radnih uvjeta te socijalne zaštite i uključenosti”, predviđa da bi neke od inicijativa za podršku roditeljima i skrbiteljima mogle uspostaviti bolju ravnotežu između posla i privatnog života. Primjerice, borba protiv nedovoljne zastupljenosti žena na tržištu rada te poboljšanje minimalnih standarda za roditeljski, očinski i skrbnički dopust.

Međutim, Obad i Škokić upozoravaju da ostaje otvoreno pitanje koliko će zakonodavci na nacionalnim razinama biti otvoreni za usvajanje navedenih preporuka, odnosno ‘’koliko će te mjere i u budućnosti ostati deklarativne, svedene na nagrade i priznanja poput hrvatskog “Poslodavca prijatelja obitelji” koje se dodjeljuje poslodavcima koji postižu prijateljsko ozračje “prema zaposlenicima i njihovim obiteljima” i “koji kroz svoje poslovanje nude kvalitetne programe skrbi za zaposlenike, kao i inovativna rješenja koja pozitivno doprinose usklađivanju poslovnog i privatnog života zaposlenika”.’’ 

Ne smijemo zaboraviti ni da bi se, čak i kada bi se prevladale specifične rodne prepreke u poduzetništvu, ističu autorice, žene na području Jugoistočne Europe i dalje suočavale s nizom rodno neutralnih, a i dalje snažnih prepreka – pretjeranom birokracijom, pravnom nesigurnosti uslijed neprestanih promjena zakona i propisa te pretjeranim poreznim i parafiskalnim nametima, što se, također, pokazalo u istraživanju.

Image
Foto: Pixabay
Image
Pixabay

Iz nalaza vezanih uz modele vođenja biznisa vidljivo je da žene, uglavnom, posvajaju ponuđene rodne uloge, no autorice smatraju kako bi valjalo razmisliti i o tome da se tako uspostavljeni stilovi vođenja mogu subvertirati u preporuke poduzetničkom mainstreamu, posebice u dijelu u kojem žensko poduzetništvo promovira društveno odgovorno poslovanje, etički pristup poslu i suradnicima, empatiju i suradljivost.

Ženski rodni stereotipi, koji se u poslovnom kontekstu utjelovljuju u “slabe”, u mnogočemu manjkave i odviše emocionalne poduzetnice, u zamišljenoj i temeljito prevrednovanoj ekonomiji mogu postati poželjne kategorije u poslovanju, smatraju autorice.

''Demokratskije i egalitarnije strukture upravljanja, vrednovanje brižnog odnosa spram zaposlenika s namjerom njihova osnaživanja, ravnopravan omjer plaća muškaraca i žena, usmjerenost na socijalne kriterije koji idu u korist zajednice i ekološki osviješteno poslovanje neki su od elemenata onoga što nazivamo brižnim poduzetništvom’’, zaključuju Obad i Škokić. Uz nadu, kako kažu, da će daljnja kvalitativna istraživanja pružiti i ‘’dublje uvide u ovaj “usputni učinak” ženskih poslovnih praksi u uvjetima sprege patrijarhalnog društva i (neo)liberalne ekonomije u Jugoistočnoj Europi’’.

Andreja Žapčić/ 26.2.2020. u 15:30
Imaš priču? Javi nam se!Pošalji priču

Više s weba

Pročitajte još

Image
prvi intervju nakon pritvora

Dragan Kovačević EKSKLUZIVNO za RTL: 'Sisačka rafinerija mora se otvoriti! I stari kazan može ispeći rakiju'

Imaš priču? Javi nam se!Pošalji priču

Više s weba