Imaš priču? Javi nam se!Pošalji priču
GLASAJTE U ANKETI

Žitarice za doručak slađe su od soka: Treba li uvesti porez na sve šećere u borbi protiv pretilosti?

Ako doista želimo zdravlje kroz poreznu reformu, možda je rješenje gorke borbe s kilogramima porez na sve slatko

Irena Pirjać/ 11.8.2019. u 17:02
Imaš priču? Javi nam se!Pošalji priču

Vlada će od Nove godine uvesti porez na slatka pića. Odgovor je to na borbu s pretilošću koja nije samo hrvatski, već i svjetski problem.

Na policama trgovina teško da se uopće može naći neki proizvod koji ne sadržava šećer. Ako je rješenje veći porez, jesu li slatki sokovi doista najveći problem?

U voćnom jogurtu - šećer, u žitaricama - šećer. U juhi iz vrećice - također šećer. Svako treće dijete muku muči s kilogramima, prvi smo u Europi po broju karijesa. Vlada se s tim problemom u koštac uhvatila povećanjem poreza na zašećerena pića. No, što je s ostalom hranom?

Je li sok slađi od drugih namirnica?

"Tih slobodnih, dodanih šećera ima ne samo u sokovima, nego i u mliječnim proizvodima, žitaricama, gotovim i polugotovim proizvodima. Nalazi ih se u jednom širokom portfelju proizvoda, a ne samo u bezalkoholnim pićima", kazala je magistrica nutricionizma, Diana Gluhak.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Imaš priču? Javi nam se!Pošalji priču

Zato smo usporedili je li doista sok slađi od drugih namirnica.

U decilitru soka popit ćete 11,2 grama šećera. Ali u voćnom jogurtu pojest ćete gram i pol više. U kečapu 5 i pol grama više, u keksima 6 grama više. U žitaricama je šećera dvostruko više nego u soku. A u jednoj rum čokoladici čak gotovo sedam puta više. Dakle, svi ovi proizvodi sadrže više šećera nego jedan sok.

Upravo se čita

Image
užas

Velika tragedija u Rijeci: U vodenoj bujici preminuo muškarac, pronašli ga ispod automobila

Ta je nelogičnost jedan od razloga zašto je 12 i pol tisuća ljudi u samo tri dana potpisalo peticiju protiv poreza na zašećerena pića.

Zašto samo sokove?

"Pitanje je zašto samo sokove? Zašto ne druge proizvode? A što je s kremšnitama? Pitanje je kako je ta mjera osmišljena. Ja bih stvarno volio studiju ili neko razmišljanje koje je bilo iza ove odluke", rekao je Davor Huić iz Udruge Lipa.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Imaš priču? Javi nam se!Pošalji priču

Praksa u drugim zemljama koje su uvele isti porez i prije nas nije pokazala značajne rezultate.

"Iskustva zemalja koje su uvele ovakvu poreznu mjeru govore da su građani slabijeg imovinskog statusa manje kupovali slatka pića, no oni stabilnog statusa su i dalje nastavili kupovati slatka pića", kazala je zastupnica u EU parlamentu, Biljana Borzan.

Porez od zašećerenih pića neće se sliti direktno u zdravstvo, pa se postavlja pitanje kako će to riješiti problem pretilosti.

Nedostaje sustavna edukacija

"Ovo ne bih promatrala kao zdravstvenu mjeru nego mjeru porezne politike koja ima cilj puniti državnu blagajnu", rekla je Borzan.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Imaš priču? Javi nam se!Pošalji priču

Jer nedostaje sustavna edukacija, ponajviše onih najmanjih.

"Krucijalni problem zašto netko nakuplja kilograme nije isključivo zbog gaziranih pića, nego zbog loših prehrambenih navika. Koje naravno ne samo da dolaze iz obitelji nego dolaze iz odgojno obrazovnih institucija, kao što su škole ali i vrtići", kazala je Gluhak.

Ako doista želimo zdravlje kroz poreznu reformu - možda je rješenje gorke borbe s kilogramima porez na sve slatko.

Irena Pirjać/ 11.8.2019. u 17:02
Imaš priču? Javi nam se!Pošalji priču

Više s weba

Pročitajte još

Image
POSEBNO ZA NJEGA

FOTO Plenkoviću suha usta zbog previše pitanja? Ministrima bočice vode, a premijeru - dvije od pola litre

Imaš priču? Javi nam se!Pošalji priču

Više s weba