Teta Ljilja ih u Jastrebarskom čuva dvanaestero. Legalno to radi
tek pet mjeseci. Dugo je bila teta Ljilja za koju nije smio znati
nitko osim djece i roditelja.
"Petnaest godina radim, radila sam na crno jer druge mogućnosti
nije bilo", kaže dadilja Ljiljana
Ferdelja.
U cijeloj Hrvatskoj samo je pet registriranih dadilja. Nitko ne
zna broj onih koje i dalje čuvaju djecu na crno, a koje će uskoro
posjetiti inspektori rada.
"Naša želja nije da nikoga progonimo, nikakve inspekcije da
radimo. Naš zadatak je da taj posao stavimo u legalne okvire, što
je praksa u svim zemljama Europske unije", kaže ministrica
socijalne politike i mladih Milanka
Opačić.
Otvaranje obrta najčešće se ne može isplatiti. Posebno ako ste
dadilja koja za kruh zarađuje čuvajući jedno ili dvoje
djece.
Cijena čuvanja djeteta je 1500 kuna mjesečno. Vrtić bi roditelje
stajao 600, ali tamo baš nema svega što djeca dobiju kod
dadilja.
"Prvenstveno čišćenja nosa, inhalacije, ako dijete ima problem,
ostajanja izvan nekog radnog vremena, subotom", kaže
Anamarija Celić, jedna od majki koja koristi
usluge dadilja.
I dok nije imala dozvolu, dvorište i igralište kod tete Ljilje
bilo je prepuno djece. Među njima i starije Anamarijino
dijete.
U ministarstvu ne vide razlog zašto se netko ne bi registrirao.
Čak s čuvanjem djece pokušao netko tko se nikad time nije
bavio.
"Zašto ne bi taj posao radili na taj način, mogu barem zaraditi
za vlastitu plaću. Nema tu neke dobiti i zarade, ali mogu
zaraditi za vlastitu plaću", kaže ministrica Opačić.
Uz pet dadilja s dozvolom još ih je dvadeset u postupku otvaranja
obrta. Koliko ih stvarno ima u Hrvatskoj, podatak je koji će
najprije saznati - inspektori rada.
Inspektori rada zabranit će rad svim dadiljama koje nemaju registrirane obrte. Dozvolu za čuvanje djece u Hrvatskoj ima samo pet dadilja. Najčešće im se legalizacija posla ne isplati jer čuvaju tek jedno ili dvoje djece te im tako dobiven novac služi samo za preživljavanje.
