Sveučilište u Ulmu objavilo je da najnovije istraživanje njihovih i znanstvenika sa Sveučilišta u Amsterdamu pokazuje da cjepiva protiv COVID-a 19 kod ljudi dovode do povećanja onih obrambenih sustava u organizmu koji štite od prehlade.
Istraživanje je provedeno na malom broju ispitanika, ali rezultati upućuju na značajne rezultate.
Sveučilišno priopćenje na početku konstatira da sva cjepiva protiv COVID-a koja su odobrena za korištenje u Europskoj uniji, učinkovito štite od teških i smrtnih posljedica zaraze novim koronavirusom svih varijanti. To je opće mjesto u znanosti.
Riječ je, međutim, o tome da, osim koronavirusa SARS-CoV-2, čovječanstvom kruži još daljnjih šest koronavirusa, koji izazivaju od relativno bezazlenih, iako nekad neugodnih, prehlada, pa sve do po život opasnih SARS-a i MERS-a. Profesor Frank Kirchoff, voditelj Instituta za molekularnu virologiju na Sveučilištu u Ulmu, objašnjava što to znači:
"Različiti koronavirusi imaju sličnu građu šiljak proteina, kojim se virus veže na (ljudsku) stanicu i time mu omogućuje da je zarazi. Sva COVID cjepiva koriste pri imunizaciji taj protein kod SARS-CoV-2."
Znanstvenici su, polazeći od tako utvrđenih činjenica, krenuli istraživati povećava li onda cjepivo protiv COVID-a istodobno i imunološki odgovor tijela čovjeka na uzročnike prehlada. Istraživanje su proveli na 24 dobrovoljca.
Prve uzorke krvi uzimali su im prije prve doze kombiniranog cijepljenja AstraZenecom i BioNtechom. Druge uzorke krvi uzimali su im dva tjedna nakon što su im dali drugo cjepivo, odnosno nakon što su dvama cjepivima u tom trenutku ispitanici bili potpuno imunizirani od COVID-a.
Uspoređujući druge s prvim uzorcima, tražili su protiv kojih sve koronavirusa se ispitanicima povećao imunitet. Preciznije, pratili su kako se koji virus replicira u uzorcima krvi, odnosno pratili su proizvodnju virusnog genetskog materijala i proteina.
Prvi uzorci su pokazali da su svi ispitanici već i prije prvog cjepiva pokazivali neutralizirajuću sposobnost protiv koronavirusa koji uzrokuju prehladu (hCoV-OC43 i hCoV-NL63, te hCoV-229E). Iako, kod ovog potonjeg imunitet ispitanika pokazao se da je nešto slabiji.
Uzorci koje su im uzeli nakon što su ispitanici primili drugo cjepivo, pokazali su bitno veću otpornost na te iste koronaviruse.
Znanstvenici su utvrdili da je kod ispitanika nakon cijepljenja protiv COVID-a porastao imunitet i na uzročnike prehlade, i to između 1,5 i četiri puta, ovisno o koronavirusu. Utvrdili su, također, da su antitijela koja su se razvila neutralizirajuće djelovala i SARS-CoV-1.
Riječ je o uzročniku SARS-a koji je od 2002. do 2004. također zadavao glavobolje znanstvenicima i zdravstvenim vlastima diljem svijeta. Iako uzročnik te respiratorne bolesti, soj koji je inače vrlo blizak uzročniku COVID-a danas, nije pokazivao takvu zaraznost kao COVID, SARS je tijekom osam mjeseci vrhunca epidemije pokazao smrtnost od oko 10 posto, što je užasno puno.
Ukupno je od oko 8000 službeno utvrđenih slučajeva, od SARS-a umrlo 774 ljudi.
Rezultate najnovijeg istraživanja prenio je i Oxfordov žurnal Clinical Infectious Diseases. Kirchhofov kolega Janis Müller, koji je također sudjelovao u istraživanju, rekao je za članak objavljen na stranicama Sveučilišta u Ulmu da studija pokazuje da cjepivo protiv COVID-a doista dovodi do povećanja imuniteta protiv sezonskih prehlada.
Jednu stvar ipak tek trebaju utvrditi, kazao je.
"Postavlja se pitanje reagiraju li antitijela protiv šiljak proteina SARS-CoV-2 unakrsno i na druge koronaviruse", rekao je Müller, misleći na direktan udar antitijela na šiljak proteine i drugih koronavirusa, "ili djeluju tako da reaktiviraju već postojeće B-limfocite protiv koronavirusa prehlade."
Ovaj znanstvenik, također sa sveučilišnog Instituta za molekularnu virologiju, kazao je da preliminarni podaci do kojih su došli, ukazuju na to da ovaj drugi slučaj "igra relevantnu ulogu".
Znanstvenici ne smatraju da bi cjepiva protiv COVID-a mogla pružati potpunu zaštitu protiv virusa prehlade. Za takvu zaštitu imunitet kojega su utvrdili bio bi vjerojatno još uvijek preslab. Bio bi, međutim, istodobno više nego dovoljan ublažiti težinu udara koronavirusa uzročnika prehlade na dišne puteve.
Smanjivalo bi se trajanje prehlade, težina simptoma i učestalost obolijevanja od prehlade. Za osobe s osjetljivim dišnim organima ili s kroničnim poteškoćama sustava disanja, to bi bila vrlo dobra vijest.
Daljnje istraživanje ići će u smjeru da se utvrdi u kolikoj mjeri bi se ublažilo trajanje i težina simptoma pri prehladi.
