Tko prvi njemu sloboda, tako se po medijima ovih dana opisuje rat
za nabavku cjepiva.
Izrael je, s više od dva i pol milijuna cijepljenih građana
daleko ispred ostalih.
Platili više
''U 17. po redu telefonskom razgovoru s mojim prijateljem, direktorom Pfizera, Albert Bourlom, dogovorili smo dodatne isporuke cjepiva'', kazao je Benjamin Netanjahu, premijer Izraela.
Dok je sredinom prosinca Europska unija još pregovarala s proizvođačima, u Izrael su stigle prve doze Pfizerovog cjepiva. Platili su ga gotovo duplo više, problema s isporukom nemaju. Da je krenuo rat za cjepiva svjestan je i Aleksandar Vučić koji je prošli vikend pred kamerama dočekao milijun doza kineskog cjepiva.
''Danas je nabaviti cjepivo teže nego nabaviti nuklearno oružje'', izjavio je Aleksandar Vučić, predsjednik Srbije.
U Srbiji je cijepljenje počelo 24. prosinca. Tri dana prije Hrvatske. U ponudi su i rusko i kinesko, a u Beogradu gužve na punktovima.
''Primila sam cjepivo, osjećam se sjajno, jer ću sad opet moći živjeti normalno. Nisam se prijavila ni za jednu posebno, koju dobijem, dobila sam'', rekla je Branka Košuh iz Beograda.
I dok su Izrael i Srbija trenutno zemlje s najvećim brojem cijepljenih građana, Europska unija, a to znači i Hrvatska- u problemu. Isporuke kasne, stižu manje doze, krivi se i Ameriku i novog predsjednika koji želi u prvih 100 dana planira podijeliti 100 milijuna doza. Bitka na međunarodnoj sceni traje već neko vrijeme poručuje stručnjak za euroatlantske integracije.
''Ovo je sada čista geopolitička borba za moć. Stvar je u tome da ona zemlja koja se prva oporavi će se i prva ekonomski oporaviti i izaći na međunarodno tržište'', izjavio je Robert Barić, profesor Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu.
Hoće li to biti Amerika ili Rusija ili Kina, ne zna se. Zna se samo da Europska unija u ovome trenutku najgore prolazi. Pfizer u idućih mjesec dana Hrvatskoj šalje 14 kutija manje. Pa se postavlja pitanje hoće li ljudi iz prvog kruga cijepljenja, na vrijeme primiti drugu dozu. Baš sljedeći tjedan, pred kamerama ili ne, to bi trebali biti članovi stožera i Vlade.
''Mi jedino što možemo u ovom trenutku reći da ćemo za neke trebati odgodu od tjedan dana, ali to ništa, što se tiče kvalitete cijepljenja i postizanja imuniteta ništa ne znači, jer Pfizer kaže da je najraniji rok 21 dan, ali može biti i šest tjedana i 42 dana'', rekao je Krunoslav Capak, ravnatelj Krunoslav Capak.
Još veći problem je dolazak AstraZeneca Oxford cjepiva za koje su proizvođači već najavili da za prva tri mjeseca stiže 60 posto manje od dogovorenih doza.
''EU je unaprijed uložila značajne iznose u tvrtku, upravo kako bi osigurala da se proizvodnja pojača, čak i prije uvjetnog odobrenja za tržište'', kazao je Eric Mamer, glasnogovornik Europske komisije.
Ali ovo cjepivo Europska agencija za lijekove nije još odobrila, a Velika Britanija jest i to još 30. prosinca. Austrijskom kancelaru nije jasno što se čeka.
''Potrebna je brza i nebirokratska odluka. Od 12. siječnja EMA ima sve potrebne podatke iz AstraZenece. Zapravo, ništa ne stoji na putu odobrenju'', rekao je Sebastian Kurz, austrijski kancelar.
Odobreno bi trebalo biti za 5 dana, a prve isporuke 7. veljače. Dok Europa čeka cjepivo na koje se najviše računalo, milijuni Astrazenicinih doza odlaze na drugi kraj svijeta. Brazil 2 milijuna, a Bangladeš je upravo danas dobio pet milijuna doza AstraZenece.
Mađarska je zato Europskoj uniji okrenula leđa, ne žele čekati pa su se sami javili Rusima i dogovorili isporuku njihova cjepiva.
''Zbog spore isporuke cjepiva morali smo pronaći novi izvor iz kojeg možemo brzo dobiti zalihe pouzdanog cjepiva'', izjavio je mađarski ministar vanjskih poslova Peter Szijjártó.
Mađarski zastupnik u europskom parlamentu za Direkt objašnjava pozadinu Orbanovog poteza
''Orban koristi ovu groznu situaciju da se bori protiv EU i njihovih vrijednosti. Nije ovo o COVIDU, ovo je politički rat protiv Europske unije'', rekao je Istvan Ujhelyi, mađarski zastupnik u Europskom parlamentu.
Grčka i Bugarska također raspravljaju o odobravanju ruskog cjepiva mimo Europske unije. Italija je već najavila tužbu protiv Pfizera, a šefovi velikih farmaceutskih kompanija ne zabrinjavaju se previše zbog prozivki političara.
I dalje obećavaju da će ispoštovati potpisane ugovore, ali čini se izgledno da će zadržati politiku tko plati više - prvi dobije.
