U najnovijem letku s informacijama o cjepivima i s uputama kako se i kada cijepiti, njemački Institut Robert Koch (RKI) objavio je na hrvatskom jeziku da se necijepljene osobe koje su preboljele COVID, trebaju cijepiti najmanje 3 mjeseca nakon zaraze.
RKI se pritom poziva na njemački STIKO, odnosno na njihov nacionalni Stalni odbor za cijepljenje. Riječ je o uputama aktualiziranima 14. siječnja ove godine, a objavljenima 1. veljače na stranicama instituta prema čijim nalazima svoje politike oblikuje službeni Berlin.
To je bitno drugačije od onoga što se može vidjeti na stranicama HZJZ-a.
"Osobe koje su preboljele COVID-19, neovisno o tome je li osoba cijepljena prije obolijevanja, preporučujemo da najmanje šest mjeseci nakon preboljenja prime najmanje jednu dozu cjepiva", stoji u informacijama HZJZ-a od 3. siječnja ove godine.
HZJZ u tom dijelu donosi i link na dokument "Privremene preporuke za cijepljenje", koji datira još od 10. studenog 2021., a u kojem stoji isto. Uspoređujući dva dokumenta, primjećuje se i to da RKI za takve osobe, necijepljene koje su preboljele koronu, koristi termin "trebaju", dok HZJZ navodi da im se "preporučuje".
Razlika između dva dokumenta vidi se i u tome što HZJZ navodi, osim cjepiva Johnson&Johnson/Janssen, te mRNA cjepiva Pfizera i Moderne, također i AstraZenecino cjepivo. RKI AstraZenecu uopće ne navodi.
RKI za Janssen piše da oni koji su primalno primili Janssen, najmanje 4 tjedna poslije trebaju primiti "dodatnu dozu nekog mRNA cjepiva… kako bi optimirali svoju zaštitu cijepljenjem".
Osim toga, detaljno se navode upute o cijepljenju i informacije za sva druga mRNA cjepiva, te za osobe koje su imunokompromitirane, za djecu – i to posebno u dobi od 5 do 11 godina, te za starije od 12.
Razlika između HZJZ-a i RKI-a postoji i u dijelu u kojem se govori o djelotvornosti, odnosno učinkovitosti cjepiva. HZJZ okvirno navodi da važeće kliničke studije pokazuju različitu djelotvornost različitih cjepiva, da mRNA pružaju "nešto veću zaštitu nego vektorska cjepiva" i da se dodatni podaci o učinkovitosti još uvijek prikupljaju.
HZJZ navodi da se za sva cjepiva koja su registrirana u Republici Hrvatskoj "može reći da pružaju bolju zaštitu od teških oblika bolesti nego od lakših oblika bolesti". Usto:
"Dodatni podaci o učinkovitosti spomenutih cjepiva se još uvijek prikupljaju pažljivim praćenjem pobola cijepljenih i necijepljenih osoba u populaciji i u kontekstu pojave novih mutiranih varijanti, te je u ovom trenutku teško odrediti točne procjene učinkovitosti za sve varijante virusa i sve dobne skupine."
RKI je konkretniji:
"Prema trenutnim saznanjima, potpuno cijepljenje cjepivima mRNA vrlo je učinkovito. Studije koje ispituju zaštitu od Delta varijante, pokazuju približno 90% učinkovitosti u pogledu prevencije teške bolesti; zaštita od blagih tijekova bolesti niža je s dostupnim mRNA cjepivima."
RKI spominje i varijantu Omikron:
"Rani podaci o zaštitnom učinku protiv varijante Omikron pokazuju manju učinkovitost u usporedbi s onom varijante Delta. Nakon primjene pojačanog cijepljenja, međutim, utvrđeno je značajno poboljšano zaštitno djelovanje protiv simptomatske infekcije i teške bolesti s varijantom Omikron."
Za djecu starosti između 12 i 17 godina kaže dalje da dvostruko cijepljenje Comirnatyjem i Spikevaxom pruža 100 posto zaštite od COVID-a. Za djecu u dobi između 5 i 11 godina RKI piše da ih potpuno cijepljenje Comirnatyjem štiti od COVID-a 91 posto.
Cjelovite tekstove uputa možete sami pročitati na stranicama RKI-a i HZJZ-a.
