Mogu zaraziti bilo kog

Što su zapravo virusi? Podsjetnik su da ne opstaju najveći i najjači, a sami stvaraju i svoje viruse

Važno je dezinficirati i prati ruke jer na različitim površinama virusi mogu preživjeti od nekoliko minuta do više dana

Dario Todorović/ 20.3.2020. u 22:04

Na granici su živog i neživog. Potpuno su inertni, ali kad dođu do staničnog organizma, odjednom živnu, hakiraju stanice domaćina novim genskim uputama i počinju se mahnito replicirati. 

Situacija s koronavirusom dobro će nam doći da nešto više naučimo o sitnim infektivnim česticama koje ne možemo nazvati organizmima, ali koji nam itekako kroje današnju stvarnost. 

Možemo mi biti i veliki i mudri i napredni, ali ovo je svijet u kojem su oni glavni. Toliko su sitni da ih ne možemo vidjeti običnim mikroskopom, već samo elektronskim. Budući da nam sad više nego ikad kroje svakodnevicu, red bi bio da viruse i pobliže upoznamo.

Ali zbog novih pravila ponašanja koje su nam baš oni nametnuli, s miokrobiologinjom s PMF-a Dijanom Škorić nalazio sam se pod posebnim režimom. Na otvorenom prostoru Botaničkog vrta, bez rukovanja i na preporučenoj udaljenosti.

"Virusi su najmanji mikrobi i jako ih je teško definirati jer čovjek se lako upusti u velika objašnjavanja toga što virusi mogu, odnosno ne mogu. Dakle, virusi su izvan svoje stanice domaćina vrlo slični inertnoj, neživoj prirodi. Neki čak i kristaliziraju. Recimo ovdje imam pripravak virusa kukaca.

Važno je dezinficirati i prati ruke

Oni rade proteinske tvorbe u koje se utiskuju. To im služi da što dulje prežive u prirodi. Mogu u neživom okolišu preživjeti dosta dugo takvi virusi. Srećom, ne svi", rekla je predstojnica Zavoda za mikrobiologiju na PMF-u Dijana Škorić.

Upravo se čita

Image
'zdravstvo se raspada'

Vidović Krišto proziva Plenkovića: 'Hitna je diskutirala s Matijanićem, a Jandrokovića su vozili na snimanje pluća'

Važno je dezinficirati i prati ruke jer na različitim površinama virusi mogu preživjeti od nekoliko minuta do više dana. To može biti staklo na objektivu kamere, ali i zasloni mobitela, kvake i ručke u tramvajima.

Strpljivo čekaju da ih pokupi neki živi organizam.

"Oni su vrlo inertni. Ništa ne mogu napraviti bez domaćinske stanice. Tek kad dođu u domaćinsku stanicu, ponašaju se kao dio živog svijeta i zapravo zaposjednu domaćinsku stanicu na način da je uposle da sintetizira nove virusne čestice. Stanica tako postaje tvornica za novu generaciju virusa", rekla je Škorić.

"Imaju vrlo veliku mogućnost mutiranja"

Vjekoslav Tomaić proučava procese kojima virus HPV-a može uzrokovati rak. Rekao nam je kako ti mikrobi uspijevaju opstati tijekom milijuna godina evolucije. 

"Virusi imaju sposobnost vrlo velike mogućnosti mutiranja. Sad dajem primjer - kad želi inficirati čovjeka, mora se boriti protiv imunog sustava. Ali organizam ga može prepoznati i razvija imunu otpornost i dođe do uništenja virusa koja nakon određenog vremena, organizam, da bi virus preživio, on mora i dalje inficirati, inače umire.

Baš zbog te mogućnosti evolucijske, adaptacije, odnosno promjene, virusi su bili u mogućnosti toliko dugo godina opstati i dalje nastaviti svoj posao inficiranja različitih organizama", rekao je virusni onkolog Vjekoslav Tomaić.

Kad su izumljena cjepiva, ljudi su dobili moćno oružje u borbi protiv nevidljivog neprijatelja. Izazivaju niz bolesti, od bezazlenih do onih smrtonosnih i šire se na razne načine.

Virus herpes simpleks, primjerice, izaziva herpes na usnici, a uglavnom ostaje u organizmu i povremeno se opet aktivira. Virus gripe izaziva sezonsku bolest koja se širi kašljanjem i kihanjem. Rabie virus izaziva bjesnoću, a najčešće se prenosi ugrizom. Virus HIV-a uzrokuje sidu, a prenosi se seksualnim kontaktom ili preko krvi. 

No, nisu njihova meta samo ljudi. Na njih nije imun nitko tko se sastoji od stanica. Ni profesorica Škorić, ni  mačak koji se oko nas motao, čak ni bilje u botaničkom vrtu ili bakterije u nama.

Odigrali važnu ulogu u razvoju sisavaca

"Virusi mogu zaraziti bilo koji oblik živog svijeta koji ima staničnu građu. Tako da može sve od bakterije, arhee, sve od vrlo sitnih oblika živog svijeta stanične građe, do najrupnijih, ljudi, slonova, kitova, biljaka, imati svoje viruse. Čak i neki virusi imaju svoje viruse.

Kompleksni virusi imaju nešto što zovemo satelitni virusi i ovi veliku su njihovi pomagači. Naravno - i jedni i drugi trebaju domaćinsku stanicu da opstanu", rekla je Škorić.

"Virusi su kroz evoluciju odigrali važnu ulogu u razvoju sisavaca. Razvoj posteljice kod sisavaca se pripisuje virusima jer razvoj jednog gena koji je bitan za razvijanje posteljica su donijeli virusi. Oni su vam prirodni genetički inženjeri. Između dva tipa organizma koje mogu zaraziti, mogu prenijeti neke gene koji se mogu pokazati dobrima, ako ih dobijete zajedno s virusnom zarazom.

Na taj način su bili važni za razvoj živog svijeta, odnosno organizama koje zaražavaju", kazala je.

Podsjetnik su da ne opstaju najveći i najjači

O onom koji nas trenutačno najviše brine, a to je koronavirus, još ne znamo dovoljno, ali prisiljeni smo brzo učiti. 

"Mislim da ćemo u sljedećim mjesecima dobivati nove informacije koje će nam davati više saznanja o tome može li se osoba ponovno zaraziti ili je imuna, zašto toliko dugo može preživjeti u zraku ili određenim površinama, koja je njegova pristutnost u urinu, na koji način napada i što točno radi", kazao je Tomaić.

Sitni mikrobi protiv kojih se sad borimo podsjetnik su kako ne opstaju oni najveći i najjači, već oni najprilagodljiviji. Mnogo se toga može naučiti od nečega tako malog.

Dario Todorović/ 20.3.2020. u 22:04

Više s weba

Pročitajte još

Image
dugi covid

Dva čudna simptoma otkrivaju da ste imali koronu: Jedan užasava muškarce, a drugi žene

Više s weba