Kuba je jedina zemlja koja cijepi malu djecu od dvije godine protiv koronavirusa i do sad je preko 95 posto djece od dvije do 18 godina u potpunosti cijepljeno, piše Guardian.
"Iako covid manje pogađa djecu, oni su važan faktor u prijenosu bolesti na starije i zato ih mi na Kubi cijepimo već nakon dvije godine života", pojasnio je dr. Gerardo Guillén, vodeći razvojni inženjer Abdala. Smatra da je upravo cijepljenjem djece postignut visoki imunitet stada te su stoga stope zaraze znatno niže nego primjerice u SAD-u.
Dok su brojne Kubi susjedne države u Latinskoj Americi kupovale cjepivo proizvedeno u bogatim državama, Kuba se uzdala u svoje stručnjake i proizvela vlastita cjepiva.
Najmanja su zemlja na svijetu koja je to uspjela. Na Kubi nema antivaksera, nema pobuna protiv slobodnog odabira i cijepe se svi odreda, staro i mlado. Uglavnom se cijepe Abdalom i Soberanom, a stručnjaci njihovu učinkovitost nakon tri doze uspoređuju s AstraZenecom. Kubanci se hvale da njihova cjepiva pružaju zaštitu veću od 90 posto protiv simptomatskog COVIDA-19 kada se primjenjuju u tri doze.
S visokim povjerenjem u socijalistički zdravstveni sustav i jednopartijsku državu koja sprječava da se antivakserski pokreti ukorijeni, Kubanci nemaju dileme oko toga trebaju li cijepiti svoju djecu.
"Djeca se cijepe čim se rode. Ako su već dobila sva druga cjepiva, zašto ne bi i ovo protiv COVID-a?“ rekla je 33-godišnja Ania Ramírez dok je čekala svog potpuno cijepljenog sina, petogodišnjeg Fabija.
Što se tiče cijepljenja djece Svjetska zdravstvena organizacija preporučila je da, ako su već postignute visoke razine procijepljenosti odrasle populacije, zemlje trebaju razmotriti cijepljenje djece od pet godina cjepivom Pfizer/BioNTech. Čile i Ujedinjeni Arapski Emirati sada cijepe trogodišnjake.
Neke se zemlje pak protive takvim preporukama. Švedska zdravstvena agencija prošlog je tjedna odlučila da neće preporučiti cjepiva protiv Covida djeci mlađoj od 11 godina, tvrdeći da za to nema jasnih prednosti.
Dr. Jon K. Andrus, bivši direktor regionalnog programa imunizacije u Panameričkoj zdravstvenoj organizaciji i profesor na Sveučilištu George Washington, za Guardian je rekao da je, iako kubanski znanstvenici rade kvalitetna cjepiva, potreban oprez s cijepljenjem djece, dok se ne dobije više informacija o tome.
"Nijedan od rezultata nije objavljen u recenziranim časopisima, pa je teško o tome i raspravljati", rekao je. Kubanska cjepiva temelje se na platformi koja se desetljećima koristila protiv tetanusa. „To je sjajna tehnologija, ali potrebni su vam detaljni podaci jer može doći do neočekivanih nuspojava – smatra liječnik.
Kubanski znanstvenici pak tumače kako ispitivanja I i II faze cjepiva Soberana 2 i Soberana Plus na 350 djece u dobi između tri i 18 godina nisu pokazala ozbiljne nuspojave. Podaci o ispitivanju, kažu, poslani su časopisima za recenziranje i čekaju na objavu. Kubanski zdravstveni dužnosnici navode da će u idućim tjednima svi podaci o ispitivanju biti poslani Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji jer traže odobrenja za izvoz.
Dr. Jerome Kim, glavni ravnatelj Međunarodnog instituta za cjepivo, neprofitne organizacije sa sjedištem u Seulu, smatra kako ima smisla cijepiti malu djecu, prvenstveno kako bi zaštitili članove njihovih obitelji.
“Ako mama i tata rade, često su baka i djed ti koji se brinu o djetetu nakon škole”, podsjetio je.
Također je naglasio ulogu koju cijepljenje djece može odigrati u smanjenju siromaštva: podaci pokazuju da se globalno na svaki dolar potrošen na cijepljenje uštede 44 dolara u neizravnim troškovima hospitalizacija i bolovanja za roditelje.
