Istraživači sa sveučilišta Harvard te Austin u Teksasu, uključujući i još neke istraživače, došli su do dokaza koji idu u prilog teoriji da je evolucija ptica rezultat drastične promjene na koje je utjecao razvoj dinosaura. Rezultati istraživanja objavljeni su 27. svibnja u internetskom izdanju časopisa Nature.
Znanstvenici već dugo raspolažu saznanjem da moderne ptice potječu od dinosaura. Umjesto da godinama čekaju do spolne zrelosti, kao i mnogi dinosauri, ptice su ubrzale sat spolnog sazrijevanja - nekim vrstama potrebno je tek malo više od 12 tjedna do spolne zrelosti - dopuštajući im da zadrže fizičke karakteristike bebe dinosaura
"Ono što je zanimljivo o ovom istraživanju jest način koji pokazuje evoluciju kao razvojni fenomen", rekao je Arkhat Abzhanov, izvanredni profesor na Harvardu, koji je ujedno i koautor studije.
"Promjenom razvojne biologije ranih vrsta, priroda je proizvela moderne ptice - potpuno novo stvorenje - ono koje, s otprilike 10.000 vrsta, danas predstavlja najuspješniji primjer kopnenih kralježnjaka na planeti".
Iako je iz pogleda na lubanju dinosaura kristalno jasno da su moderne ptice i dinosauri dva znatno drugačija bića - dinosauri imaju izrazito duge njuške i usta prepuna zubi, a ptice imaju razmjerno veće oči i mozak - spoznaja da lubanje modernih ptica i maloljetnih dinosaura pokazuju iznenađujući stupanj sličnosti predstavljala je temelj same studije.
"Nitko ranije nije ispričao veliku priču o evoluciji glave ptice", izjavio je Bhart-Anjan Bhullar, student na doktorskim studijama Harvarda, prvi autor studije.
"Postojao je niz manjih istraživanja koja su bila usmjerena na pojedina mjesta anatomije, ali nitko nije sagledao cijelu sliku. Ono što je zanimljivo je to da, kada to učinite, vidjet ćete porijeklo značajki koje čine glavu ptice posebnom, leže duboko u povijesti evolucije Archosaursa, skupine životinja koje su bile dominantne, mesožderi koji su živjeli milijunima godina u doba dinosaura.
Za rješavanje ovog problema, znanstvenici su se okrenuli neobičnoj metodologiji. Koristeći CT skener na Harvardu i na Sveučilištu Texas u Austinu, oni su skenirali desetke lubanja, od modernih ptica do teropoda - dinosaura najuže vezanog za ptice, pa sve do ranih vrsta dinosaura.
Obilježavanjem raznih 'znamenitosti' - kao što su orbita i kranijalne šupljine, te drugih kostiju u lubanji - na svakom pojedinom skeniranom primjerku istraživači su bili u mogućnosti pratiti kako je lubanja mijenjala oblik tijekom milijuna godina.
Kada mislimo na organizam, osobito kompleksan organizam poput životinja, često mislim o istom kao o statičkom entitetu, ali da bi nešto uistinu bili u mogućnosti spoznati prilikom proučavanja morate gledati na cijelu liniju postojanja, te shvatiti da jedan biološkog sklopa žive jedinke može biti izuzet i ugrađen u potpuno novu liniju života, te u ovom slučaju, rezultat može biti radikalno uspješan novi organizam, zaključuje na kraju Abzhanov.
