Šezdeset lidera zapadnog svijeta, među kojima i hrvatsko izaslanstvo, predvođeno predsjednikom Ivom Josipovićem, na povijesnom je summitu NATO-a u Walesu. Ključna tema dvodnevnog skupa je kriza u Ukrajini zbog koje su odnosi zapada s Rusijom najnapetiji od kraja Hladnog rata. Raspravljat će i o opasnosti od džihadista u Siriji i Iraku.
Usred najveće krize s Rusijom u velškom gradu Newportu za RTL se oglasila Vesna Pusić.
Možete li reći kakve konkretne mjere bi NATO mogao
donijeti prema Ukrajini i kako bi Hrvatska mogla
sudjelovati?
Što se NATO-a tiče, bit će pojačana prisutnost u zemljama koje su
na istoku NATO područja, odnosno članice koje su bliže Ukrajini,
uključujući neke zajedničke vježbe. Ukrajina će u svakom slučaju
dobiti pomoć država članica, naprimjer da Hrvatska pruži
liječničku pomoć ljudima koji su ranjeni u ratu. Ono što Ukrajina
traži je i pomoć u oružju, a o tome se trenutno među NATO
članicama ne govori. Predsjednik Ukrajine je govorio o vrlo uskoj
povezanosti ukrajinske sigurnosti sa sigurnosti Europe i NATO-a.
Očekuje da NATO potvrdi svoju odluku iz Bukurešta iz 2008. o tome
da Ukrajina u skladu sa udovoljavanjem kriterija ima otvoren put
prema članstvu u NATO-u.
Što je s proračunima za obranu? Premijer je rekao kako se
neće više smanjivati. Hoće li biti zahtjeva da se on
poveća?
To nije problem koji je vezan isključivo za Hrvatsku. Generalni
stav jest da treba povećavati jer samo nekoliko članica NATO-a
ima proračun dva posto i veći te se smatra da američka strana
previše troškova snosi sama. Ono što će se Hrvatska obavezati, i
biti među državama koje su se bolje postavile na tu temu, jest da
neće smanjivati postotak proračuna za obranu. U skladu s
gospodarskim rastom će početi i rast proračuna.
Medicinska pomoć bi ukrajinske ranjenike dovela u
Hrvatsku?
To je jedna mogućnost i stoji nam na raspolaganju o tome što
Hrvatska može učiniti, međutim, NATO će se još raspravljati do
kasno u noć o ovome.
