Prema najnovijoj anketi Ministarstva vanjskih poslova, 84 posto građana sigurno ili vjerojatno izlazi na referendum. Broj zagovornika EU porastao je u odnosu na prošlo istraživanje za 4 posto.
Naime, u petak je broj onih koji će glasati za ulazak u Europsku
uniju porastao na 61 posto birača, protiv je 28, a
neopredijeljenih 11 posto.
Iako je Ministarstvo između dva istraživanja promijenilo
metodologiju izračuna, brojke su dobre, a ministrica
zadovoljna.
"Sve iznad 50 posto plus jedan glas je većina i ne trebamo bit
megalomani u tom pogledu", izjavila je ministrica vanjskih i
europskih poslova Vesna Pusić.
Mogućnost da bi građani mogli na referendumu glasati protiv teško
može zamisliti.
"Za nas će biti kao zemlju i političku naciju to izrazito loše, i
politički i ekonomski u smislu napretka. Ali preživjeli smo razne
situacije pa bi onda preživjeli i tu, ako do toga dođe. Ali
mislim da neće", poručila je Pusić.
A takve crne prognoze nezamislive su i za njezine najveće
političke protivnike.
"O tome u ovom trenutku ne razmišljamo. A sve ono što je moguće
kad referendum ne bi prošao što ne vjerujem da će se dogoditi,
sve je to poznato", kazala je predsjednica HDZ-a Jadranka
Kosor.
Samo dva dana prije referenduma, i predstavnici Unije u Hrvatskoj
ponavljaju o koliko je važnoj odluci riječ.
"Odgovorni građani trebaju izaći na referendum, jer ovo je možda
i najvažnija odluka koju će Hrvatska donijeti za svoju budućnost.
Europska unija će, međutim, poštivati odluku hrvatskih
građana kakva god ona bila", poručio je veleposlanik Europske
unije u Hrvatskoj Paul Vandoren.
No, dan ipak nije mogao proći bez političkih obračuna, pa su neke
nevladine udruge prijavile Vesnu Pusić DORH-u zbog izjave kako bi
mirovine mogle doći u pitanje ako referendum ne prođe.
"Predali smo Mladenu Bajiću kaznenu prijavu. Ako kaznena prijava
neće biti pokrenuta ili će biti odbačena pokret NE u EU smatrat
će da pravna država u Hrvatskoj više ne postoji", rekao je
Dražen Keleminec, predsjednik Autohtone hrvatske
stranke prava.
Splitske euroskeptične udruge također nisu mirovale. One su tek
rijetkim zainteresiranim građanima poručile da 'ne damo Hrvatsku
za tuđu fotelje'.
